Hrvatski sabor u prijepodnevnom je dijelu zasjedanja počeo raspravu o prijedlogu izmjena Zakona o javnim cestama, koji se usklađuje sa zakonodavstvom EU.
Zakonom se uređuju uvjeti za područje interoperabilnosti europskih elektroničkih sustava za naplatu cestarine, utvrđuju najniži sigurnosni zahtjevi za tunele u transeuropskoj cestovnoj mreži za tunele dulje od 500 metara na autocestama i državnim cestama, određuju subjekti koji će temeljem javne ovlasti upravljati tunelima i uspostavljati sigurnosne parametre u tunelima.
Postavlja se zakonski okvir za imenovanje službenika za sigurnost za svaki tunel, koji će koordinirati sve preventivne i zaštitne mjere u cilju maksimalne sigurnosti svih sudionika u prometu, te se utvrđuje najviši popust za cestarinu na autocestama od 13 posto.
Naknade za cestarine pri registraciji vozila ubuduće bi bile oslobođene i one osobe s invaliditetom koje imaju automobil kupljen temeljem ugovora o leasingu.
Predložene zakonske izmjene podržao je Klub HDZ-a, u čije je ime Milivoj Škvorc, ipak, pozvao predlagatelja da do drugog čitanja razmotri postoji li mogućnost da se poveća najviši popust za cestarine na autocestama, budući da će Hrvatska, istaknuo je, ulaskom u EU o stimulativnim popustima morati izvještavati Europsku komisiju.
Naglasio je i da naplata cestarine, budući da je Hrvatska turistička zemlja, mora što manje utjecati na protočnost vozila.
Zvonimir Mršić (SDP) prigovorio je da predložene izmjene u potpunosti ignoriraju zakone koje je donio Sabor, a koji se tiču lokalne samouprave.
Napomenuo je, naime, kako nedavno ratificirana Europska povelja o lokalnoj samoupravi propisuje da se, za sve zakone kojih ih se izravno tiču, a kakav je i ovaj predloženi, mora za mišljenje pitati gradove i općine, no to, upozorio je, u ovom slučaju nije učinjeno.
Mršić je upozorio i da predložene izmjene nisu u skladu sa Zakonom o lokalnoj i regionalnoj samoupravi, kojim je propisano da će se decentralizirati ceste u području velikih gradova, a prigovorio je i da se i dalje ne definiraju nerazvrstane ceste niti upravljanje cestovnom infrastrukturom.
Željko Vincelj (HNS) predloženim izmjenama zamjera to što fizičke i pravne osobe koje oštećuju ceste i dalje neće odgovarati za štetu, a lokalne jedinice nemaju pravo na pravičnu naknadu.
Zbog sigurnosti prometa, zakonske izmjene i dalje zabranjuju reklamiranje u krugu od 40 metara od ruba autoceste, ali dopuštaju reklamiranje na odmorištima uz autoceste, ako se reklame ne vide s ceste.
Vincelj je upitao je li tko do sada i hoće li odgovarati za brojne reklame koje su, unatoč zabrani, postavljene uz autoceste, a koje ugrožavaju vozače jer im odvlače pažnju.
Zastupnici će raspravu o izmjenama Zakona o javnim cestama nastaviti nakon popodnevne stanke. (Hina)