Vlada je danas podržala Strategiju razvitka riječnog prometa u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2008. do 2018. godine, a glavni ciljevi koji se trebaju realizirati donošenjem ove Strategije su uspostavljanje ravnoteže u razvitku različitih načina prometa, ravnomjerno korištenje svih prometnih resursa, sloboda tržišta, ujednačavanje propisa i standarda, koordinirani i održivi razvitak.
Glavno polazište za definiranje strategije je činjenica da je mreža vodnih putova RH integralni dio europske mreže vodnih putova paneuropskog dunavskog koridora VII.
Usklađivanje načela prometne politike provodi se u šest područja koja uključuju sigurnost plovidbe i zaštitu okoliša, tržište, infrastrukturu, brodarstvo, zapošljavanje i edukacija, promidžbu i administrativnu sposobnost.
Za budućnost riječnog prometa na europskom kontinentu važno je usvajanje Europskog akcijskog plana za riječni promet NAIADES koji definira okvir djelovanja Europske unije i zemalja članica kroz različite provedbene instrumente kao što su tržište, flota, zapošljavanje i promidžba, edukacija, te infrastruktura. Stoga je Strategija riječnog prometa u RH prilog implementaciji NAIADES-a.
Povećanje ekonomske razmjene roba na jedinstvenom europskom tržištu zahtjeva razvijeniji riječni promet, stoga postojeća Strategija ne prati u cijelosti sadašnje trendove europske prometne politike. Glavno načelo europske prometne politike koje se u navedenom dokumentu ističe jest uspostavljanje ravnoteže između različitih načina prijevoza kao ključ uspješnosti strategije održivog prometnog razvitka.
Proces političke i gospodarske integracije zemalja jugoistočne Europe u Europsku uniju stvara pretpostavke za povećanje ekonomske razmjene roba na jedinstvenom tržištu i stoga je potrebno definirati strateški razvitak riječnog prometa u Hrvatskoj koji ima povoljan omjer transportnog učinka i troškova, ekološku prihvatljivost, sigurnost te povezivanje mreže vodnih putova Hrvatske s povezanošću u jedinstveni sustav Rajna - Majna – Dunav .
Preduvjet za podizanje razine pouzdanosti vodnih putova je integracija u intermodalnu transportnu mrežu i izgradnja najvećeg infrastrukturnog projekta u riječnom prometu – višenamjenskog kanala Dunav-Sava. Preduvjeti za razvoj tržišta u riječnom prometu je obnova lučkih građevina i objekata, razvoj sustava riječnih informacijskih servisa te povezivanje luka s glavnim cestovno-željezničkim koridorima.
Namjera Vlade je i pokretanje razvojnog ciklusa u riječnim lukama te modernizacija i povećanje kapaciteta riječne flote koja sa sadašnjih 57 brodova ukupnog kapaciteta 44 tisuće tona i prosječne starosti 40 godina nije sposobna zadovoljiti potražnju za prijevoznim uslugama.