Hrvatska je u ponedjeljak u Bruxellesu otvorila pregovore o poglavljima Prometna politika i Energetika, prvim poglavljima u dosadašnjem tijeku pristupnih pregovora s Europskom unijom u kojima i Zagreb i Bruxelles traže prijelazna razdoblja.
Pregovori su otvoreni na bilateralnoj Međuvladinoj konferenciji o pristupanju na kojoj je hrvatsko izaslanstvo predvodio glavni pregovarač Vladimir Drobnjak. Radi se o prvim poglavljima otvorenim za slovenskog predsjedanja Europskom unijom.
U kratkoj izjavi nakon sastanka, Drobnjak je izrazio posebno zadovoljstvo izjavama predstavnika Europske komisije da je jedan od prioriteta EK otvoriti sva preostala poglavlja u pregovorima s Hrvatskom do kraja ove godine. "To je jedna dobra i jaka izjava s kojom smo dodatno ohrabreni i koja je uporište za optimizam za mjesece koji su pred nama", rekao je Drobnjak.
Hrvatska je u poglavlju Prometna politika za liberalizaciju teretnog željezničkog prometa zatražila prijelazno razdoblje do 31. prosinca 2012., s tim da bi išla na postupnu liberalizaciju od 33 posto svake godine, počevši od 2010. Europska strana je na taj hrvatski zahtjev zatražila dodatne informacije, što je svojevrsni signal da bi mogao biti prihvaćen.
Zagreb je također zatražio dva prijelazna razdoblja za pomorski prijevoz, jedno za obalni linijski promet do 2016. i drugo za kružni odnosno izletnički promet do 2014. U zajedničkom pregovaračkom stajalištu EU-a, ovaj se zahtjev ocjenjuje "neprihvatljivim", drugim riječima postoji malo izgleda da bude prihvaćen.
Europska unija sa svoje strane traži prijelazno razdoblje glede kabotaže u cestovnom teretnom prijevozu. Izraz kabotaža označava prijevoz putnika ili robe koje obavlja prijevoznik registriran u jednoj članici unutar teritorija neke druge zemlje članice.
Prema zahtjevu Europske unije koji je utvrđen u zajedničkom pregovaračkom stajalištu, hrvatski cestovni prijevoznici ne bi mogli pružati prijevozne usluge unutar drugih zemalja članica u razdoblju od dvije godine od ulaska Hrvatske u EU-u. Nakon dvogodišnjeg razdoblja, EU bi ponovno razmotrila to pitanje i mogla produljiti prijelazno razdoblje za dodatnih maksimalno dvije godine. To znači da hrvatski kamioni u prijelaznom razdoblju ne bi mogli prevoziti robu između primjerice Muenchena i Berlina, dakle, polazišna i dolazna točka ne smiju biti unutar teritorija jedne države.
Za uvođenje prijelaznog razdoblja za hrvatske prijevoznike zainteresirane su u prvom redu susjedne zemlje, koje žele zaštiti svoje prijevoznike od dodatne konkurencije. Tu mjeru, ako bi i bila na kraju dogovorena, koristile bi samo one zemlje koje to žele, ali ne postoji obveza za sve zemlje članice. Hrvatska ne isključuje mogućnost da u tijeku pregovora i sama zatraži prijelazno razdoblje za prijevoznike EU-a.
Drobnjak je rekao da je "Unija za neke od naših zahtjeva zatražila dodatne informacije, za neke je rekla da u ovoj fazi nisu prihvatljivi i pozvala nas da još jednom razmotrimo naš zahtjev. Mi ćemo u oba poglavlja dostaviti dodatne informacije i nadopune naših pregovaračkih stajališta i to su teme koje nam predstoje u idućim tjednima i mjesecima".
Drobnjak je dodao da će Hrvatska usporedo s tim intenzivirati rad na ispunjavanju mjerila za zatvaranje u ova dva poglavlja. Za zatvaranje svakog od ova dva poglavlja Hrvatska će morati ispuniti po četiri mjerila. (Hina)