Odbor stalnih predstavnika zemalja članica EU-a (COREPER) prihvatio je u srijedu zajedničko pregovaračko stajalište za pregovore s Hrvatskom u dva poglavlja europske pravne stečevine, koja će biti otvorena sljedeći ponedjeljak, doznaje se iz diplomatskih izvora.
Riječ je o poglavljima Energetika i Prometna politika. U poglavlju Prometna politika očekuju se prvi pravi pregovori jer su obje strane zatražile prijelazna razdoblja. Hrvatska je strana zatražila dodatno vrijeme za prilagodbu europskim pravilima u željezničkom i pomorskom prometu.
Ako u tome uspije, Jadrolinija i drugi hrvatski brodari te Hrvatske željeznice neće dobiti konkurenciju odmah nakon ulaska u Europsku uniju, nego će još neko vrijeme zadržati monopolistički položaj. Dodatno vrijeme trebalo bi tim hrvatskim poduzećima omogućiti da što spremnija dočekuju snažnu konkurenciju na jedinstvenom europskom tržištu.
Za područje pomorskog linijskog prometa, Hrvatska traži prijelazno razdoblje do 2016. godine, a za tzv. kružni promet, odnosno neredovite pomorske linije do 2014. Prema diplomatskim izvorima, EU u svom pregovaračkom stajalištu kaže da hrvatski zahtjev za prijelazno razdoblje u pomorskom prometu "nije prihvatljiv".
Što se željezničkog prometa tiče, Hrvatska traži da puna liberalizacija nastupi nakon 2012. godine, do kada bi bio odgođen puni pristup infrastrukturi za teretni promet. Prije toga do 2012. godine, željeznička infrastruktura bi se postupno otvarala i za prometovanje europskih željezničkih tvrtki.
Europska unija sa svoje strane traži prijelazno razdoblje glede kabotaže u cestovnom prijevozu. Izraz kabotaža označava prijevoz putnika ili robe koje obavlja prijevoznik registriran u jednoj članici unutar teritorija neke druge zemlje članice.
Prema zahtjevu Europske unije, koji je utvrđen u zajedničkom pregovaračkom stajalištu, hrvatski cestovni prijevoznici ne bi mogli pružati prijevozne usluge unutar drugih zemalja članica ili između njih u razdoblju od dvije godine od ulaska Hrvatske u EU. Nakon dvogodišnjeg razdoblja, EU bi ponovno razmotrila to pitanje i mogla produžiti prijelazno razdoblje za dodatne maksimalno dvije godine.
Prometna politika je vrlo složeno i opsežno poglavlje na koje otpada više od deset posto europske pravne stečevine i koje je od strateške važnosti za svaku zemlju.
S ova dva poglavlja, Hrvatska će imati ukupno 18 otvorenih poglavlja, od kojih su dva privremeno zatvorena. Do kraja slovenskog predsjedništva u lipnju je predviđena još jedna Međuvladina konferencija o pristupanju na kojoj bi moglo biti otvoreno nekoliko novih poglavlja, a jedno do dva mogla bi biti zatvorena.
Zakonodavstvo Europske unije na području prometa ima kao cilj unaprijediti funkcioniranje unutarnjeg tržišta podupiranjem djelotvornih, ekoloških te korisniku prihvatljivih usluga. Ona obuhvaća i tehničke i sigurnosne norme, socijalne standarde i liberalizaciju tržišta u kontekstu jedinstvenog europskog prometnog tržišta. Da bi Hrvatska zatvorila pregovore u poglavljima Energetika i Prometna politika morat će ispuniti po četiri mjerila za svako od ta dva poglavlja. (Hina)