U Hrvatskoj je u proteklih devet mjeseci za 5,5 posto povećan broj prometnih nesreća s poginulim osobama u odnosu na isto razdoblje lani, upozoreno je danas na stručnom skupu "Sigurnost u prometu" organiziranom s ciljem iznalaženja mjera za smanjenje broja stradalih u nesrećama na hrvatskim cestama.
Voditelj Odsjeka za tehničke preglede i vozačke ispite MUP-a Zoran Zebec kazao je da je ove godine povećan broj prometnih nesreća s poginulim osobama, ali i s ozlijeđenima te materijalnom štetom, no, ustvrdio je da je sličan negativni trend i u većem dijelu Europe.
Ove je godine u prometu poginulo 475 osoba, od toga ih je 319 preminulo na mjestu nesreće, 44 su preminule tijekom prijevoza do medicinskih ustanova, a još 112 preminulo je u roku od 30 dana od nesreće, rekao je Zebec. Ukupno je bilo gotovo 700 tisuća prometnih prekršaja, što je 2,7 posto više nego lani.
"Od samostalnosti do danas više je Hrvata poginulo na cestama nego u Domovinskome ratu", upozorio je državni tajnik za promet u Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka Dražen Breglec koji smatra da se u poboljšanju mjera treba promijeniti općeniti stav da su za nesreću podjednako krivi vozač, cesta i vozilo.
"To nije točno. Za prometne nesreće u najvećoj su mjeri krivi vozači i prema njima treba usmjeriti mjere", rekao je Breglec i založio se za šokantnije tv spotove, sličnije realnoj situaciji te represiju za teške prekršitelje. Smatra da bi se najteži prekršaji, poput vožnje bez vozačke dozvole, drastičnog prekoračenja brzine ili visoke razine alkohola, trebali uvesti u Kazneni zakon kako bi se mogle određivati zatvorske ili strože financijske kazne.
Založio se pritom da se nadležnost za sigurnost prometa na cestama prebaci u Ministarstvo prometa, kao što to imaju sve europske zemlje, čime bi se, po njegovim riječima, omogućilo da MUP više bude usredotočen na provođenje mjera, a Ministarstvo prometa bi "koordiniralo znanje i praksu".
Željko Marušić s Fakulteta prometnih znanosti predlaže znatno povećanje kazni za teške prekršaje i recidiviste, a snižavanje za lakše prekršaje. Založio se i za pojačan policijski nadzor na opasnim dionicama i u kritičnim vremenima (noći vikenda i rano ujutro), postavljanjem fiksnih mjerača brzina na autocestama i razmaka vozila.
"Kada bi svi znali da će biti kažnjeni za prebrzu vožnju, ne bi se na autocestama događale nesreće poput pogibije makedonskog pjevača Toše Proeskog", rekao je Marušić. Izdvojio je i postavljanje signalizacije na kritičnim dionicama i naveo primjer Tušilovića, gdje se za 90 posto smanjio broj nesreća nakon postavljanje signalizacije, a što je pokazalo da je kriva bila prometnica. "Po našim procjenama vozači su krivi za 65 posto nesreća, za 25 posto ceste, a za 25 posto vozila", rekao je Marušić.
Predsjednik Hrvatskog autokluba Ivo Bikić naglasio je u svome izlaganju kako je stručnjacima i institucijama zajednički cilj da hrvatske ceste, automobili i vozači koji ih voze budu označeni sa pet zvjezdica kvalitete.
Stručni skup organizirao je Hrvatski autoklub (HAK) u suradnji s Fakultetom prometnih znanosti, MUP-om i Centrom za vozila Hrvatske (CVH).
(Hina)