Vrlo povoljan geografski položaj Hrvatske za tranzitni promet predstavlja značajan potencijal za razvoj intermodalnog prometa, pri čemu je komparativna prednost Hrvatske povezanost paneuropskih prometnih koridora s lukama jadranskog bazena i riječnim tokovima Save i Dunava, naglasak je iz danas predstavljene knjige "Intermodalni prijevoz u Hrvatskoj s prijedlogom programa razvoja".
Izdavač knjige, koja je rezultat rada grupe autora, je Intermodalni promotivni centar Dunav-Jadran (IPC Dunav-Jadran), a knjiga je i rezime dvogodišnjeg rada tog centra s pregledom održanih skupova IPC-a i glavnih naglasaka s tih skupova. U knjizi se iznose i prijedlozi programa razvoja intermodalnog prijevoza u Hrvatskoj, kao i pregled devet uskih grla u logistici teretnog prijevoza za koja se ujedno nude i rješenja. Intermodalni prijevoz je prijevoz tereta kombiniranjem najmanje dviju vrsta prijevoza, pri čemu se preferira korištenje željezničkih pruga, riječnih i morskih puteva.
Knjiga daje ne samo analizu aktualnog stanja već nudi i viziju razvoja, konkretne preporuke i rješenja kako prevladati probleme i iskoristiti šansu, istaknuo je na predstavljanju u Hrvatskoj gospodarskoj komori savjetnik predsjednika Republike Dubravko Radošević. Iz knjige izdvaja i značaj valorizacije jadranskog položaja, jadranskih luka kao "jadranskih vrata Europe", te ističe da i knjiga pokazuje da su morske luke toliko važan dio infrastrukture da moraju ostati u vlasništvu, pod kontrolom Hrvatske.
Radošević je izdvojio i nekoliko problema na koje knjiga upozorava, primjerice na nedostatak strategije intermodalnog prijevoza, potrebu izrade akcijskog plana, itd. Također je upozorio da primjerice projekt Rijeka Gateway ne može dati očekivani efekt bez dobre željezničke povezanosti sa zaleđem, ili bez cargo centra Zagreb.
Državni tajnik Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka Dražen Breglec najavio je da će i preporuke iz knjige biti uzete u razmatranje kako definirati inetermodalnost u budućem razvoju Hrvatske.
No, napominje da u budućoj strategiji prometnog razvitka treba uzeti u obzir dobre stvari intermodalnosti, ali i stvarnost koja demantira ciljeve prometne politike EU iz Bijele knjige (jedan je i promocija intermodalnog prijevoza sa svrhom uravnoteženja raznih vidova prijevoza).
Iznio je pritom podatak da je 2000. godine u EU omjer u prijevozu tereta cestama i željeznicom bio 4:1 u korist cestovnog prometa, a da prognoze za 2010. upućuju da će doći do povećanja na više od 5:1. (Hina)