Tunel 'Brinje' na autocesti Zagreb-Split osvojio je prvo mjesto između 51 tunela koliko ih je ove godine u sklopu programa EuroTAP testirano u cijeloj Europi, objavljeno je danas u Hrvatskom autoklubu (HAK).
Od 51 tunela minimalne dužine 1000 metara, testiranih u 13 europskih zemalja, 18 tunela ocijenjeno je vrlo dobrim, 11 dobrim, 12 prihvatljivim, a 10 ih nije prošlo test.
Najveći konkurent tunelu 'Brinje' bio je njemački tunel 'Spreebogen', otvoren 2006., no ostao je iza jedinog hrvatskog predstavnika zbog složenog sustava koji zahtjeva izniman oprez vozača i nedovoljno prolaza koji povezuju dvije tunelske cijevi, rekao je zamjenik voditelja projekta Darko Brozović.
Najveći gubitnici testiranja su talijanski tuneli koji su okarakterizirani kao prave "crne rupe", poput 40 godina starog tunela 'Paci 2' koji ne zadovoljava ni najniže sigurnosne uvjete.
Tunel 'Brinje', dužine 1540 metara otvoren je 2004. i sedmi je hrvatski tunel koji je testiran u sklopu EuroTAP-ova programa.
U HAK-u su ocijenili da je nastavljen pozitivan trend u sigurnosti tunela. Prva dva testiranja tunela 'Učka' i 'Tuhobić' dala su loše ocijene, no već iduće godine tunel 'Plasina' dobio je ocjenu jako dobar, a 'Javorova Kosa' zadovoljava. Lani je 'Grič' bio drugi najbolji tunel, a 'Mala Kapela' dobila je ocjenu dobar.
Hrvatska ima ukupno 42 kilometara tunela na autocestama, od toga ih je 11 duže od jednog kilometra. Postoji prijedlog da se ubuduće testiraju tuneli duži od 500 metara, čime bi se Hrvatska mogla natjecati s još 15-ak tunela. Brozović je rekao da EuroTAP osim testiranja tunela namjerava obučavati vozače i operatere. Po europskoj smjernici od 2005., sve tunele duže od kilometra treba graditi u dvije cijevi, a jednocijevne treba prilagoditi tom standardu do 2014.
Predsjednik Uprave Hrvatskih autocesta (HAC) Mario Crnjak rekao je da je u planu da se u mandatu iduće Vlade otvore druge cijevi 'Male Kapele' i 'Svetog Roka'.
Hrvatsko prvo mjesto doprinijet će i promidžbi Hrvatske budući da će materijale o sigurnosti tunela doći do 46 milijuna čitatelja, rekao je voditelj projekta Georg Davor Lisicin. (Hina)