U vrlo kratkom razdoblju moramo zajedno odlučiti da li ćemo tražiti odgodu kabotaže ili potpuno otvoriti tržište cestovnog prijevoza jer hrvatski cestovni prijevoznici ne mogu tempom obnove voznog parka slijediti ekološke zahtjeve Europske unije, kazao je Dražen Breglec, državni tajnik za promet, na današnjoj prezentaciji analize tržišta cestovnog prijevoza u RH kojoj su nazočili predstavnici udruga cestovnih prijevoznika, obrtničke i gospodarske komore, HUP-a, Sindikata prometa i veza te Hrvatskih izvoznika.
Riječ je o studiji koju je izradio Prometni fakultet u Zagrebu kao podlogu za javnu raspravu, a koja će pomoći pri izradi nacrta prijedloga pregovaračkog stajališta Republike Hrvatske za poglavlje 14. „Prometna politika“, pojasnio je Breglec ističući kako Europska komisija u svom nedavnom izvješću Hrvatskoj nije stavila dodatna mjerila za ovo poglavlje.
Ukoliko želimo ući u Europsku uniju 2009. godine, dodao je, u tom slučaju ne bi bilo više dozvola za međunarodni prijevoz vozila euro 1 i euro 2 norme, a ona danas dominiraju u voznom parku hrvatskih prijevoznika, dok se 2010. godine smanjuje kvota dozvola za euro 3 vozila. Kao dobru vijest naglasio je povećanje broja CEMT dozvola za hrvatske prijevoznike za 20 posto u 2006. i 2007. godini.
Breglec je iznio i podatke po kojima u Hrvatskoj danas ima 4.405 licenciranih prijevoznika, a 10.283 licence su za vozila u međunarodnom prometu, iz čega proizlazi da po prijevozniku imamo manje od 2,5 vozila. S takvim stanjem voznog parka ne možemo govoriti o ozbiljnom nastupu na tržištu EU, a rješenje je u povezivanju prijevoznika, što može biti vrlo efikasno jer se veliki poslovi udjeljuju velikim prijevoznicima, pojasnio je državni tajnik.
Predstavljajući studiju Veselko Protega sa Prometnog fakulteta u Zagrebu također je istaknuo da je ovo trenutak za definiranje dugoročne strategije, jer bi alternativa otvaranju tržišta bila odgoda kabotaže kojom bi se štitili slabiji domaći prijevoznici, što bi dovelo strane prijevoznike, prvenstveno iz Slovenije i Austrije, dok su im danas najveći konkurenti iz BiH i Slovenije.
Posebice je naglasio problem niske konkurentnosti hrvatskih cestovnih prijevoznika obzirom na više troškove poslovanja i to od 20 do 50 posto u odnosu na konkurenciju iz susjednih zemalja. Prema Protegi, treba korigirati politiku cijena cestarina, naknada za županijske ceste i premija osiguranja kako bi hrvatski prijevoznici postali konkurentniji.
Iznio je podatke koji govore da je stopa rasta izvoza veća je od uvoza, te je za očekivati nastavak trenda jer takav razvoj ide u prilog prijevoznicima. Postojeći vozni park potrebno je sustavno obnavljati u cilju dostizanja visokih ekoloških zahtjeva, vrijeme do pristupanja EU treba iskoristiti za usavršavanje vozačkog kadra i osuvremenjivanje tehnologija prijevoznih transportnih procesa, zaključio je Protega.
Analiza tržišta cestovnog prijevoza u Republici Hrvatskoj - prezentacija