Hrvatska u petak završava bilateralni screening za poglavlje transeuropskih mreža, koje se odnosi na suradnju između članica EU-a na razvijanju energetskih i prometnih mreža.
Riječ je o novom poglavlju, koje u prethodnom krugu proširenja nije postojalo. U EU-u se razvijanje infrastrukture smatra preduvjetom za jačanje socijalne kohezije, ostvarivanja unutarnjeg tržišta i homogenog razvitka.
Prema riječima pregovarača za ovo poglavlje Miroslava Kovačića, za Hrvatsku je važno da napravi popis svojih prioriteta, prioritetnih hrvatskih koridora, koji se spajaju na europske koridore, za koje bi se moglo dobiti sredstva iz europskih fondova.
"Realno je očekivati da bi jedan do dva takva projekta mogao biti sufinanciran iz europskih fondova", rekao je Kovačić, dodajući da, prema stručnjacima, najviše izgleda za to ima nizinska željeznička pruga koja će spajati Rijeku i Budimpeštu.
Kovačić je najavio da će se u Hrvatskoj prije izrade pregovaračkih stajališta održati javna rasprava kako bi se vidjelo koje projekte kandidirati za sufinanciranje i na taj način izvući najviše koristi od europskh fondova.
Kroz Hrvatsku prolazi europski koridor 10, koji povezuje Salzburg i Solun te dva ogranka koridora 5: ogranak 5c Ploče-Budimpešta i 5b Rijeka-Budimpešta.
Europska pravna stečevina u ovom poglavlju svodi se na jednu uredbu u kojoj su dana osnovna pravila za financijsko sudjelovanje EU-a u razvitku transeuropskih mreža te nekoliko odluka o smjernicama za njihovo definiranje. Stoga u zakonodavnom smislu nema puno posla na usklađivanju. Od Hrvatske se očekuje da se postupno uključi u programe infrastrukturnog razvitka EU-a. (Hina)