Hrvatska u zakonodavnom usklađivanju s Europskom unijom u području prometa nema većih problema, a veća će se pozornost morati posvetiti provedbenim mehanizmima i provedbi zakonodavstva, ističu u srijedu pregovorači za to poglavlje.
"Što se tiče zakonskog usklađivanja do ulaska u EU nigdje ne vidimo temeljnih problema, koje ne bismo mogli riješiti do 2009. a sama provedba bit će predmetom pregovora", rekao je pregovarač za poglavlje Promet Miro Kovačić.
U Bruxellesu se od ponedjeljka do četvrtka održava eksplanatorni screening za poglavlje Promet, vrlo složeno i opsežno poglavlje na koje otpada deset ili više posto europske pravne stečevine i koje je od strateške važnosti za svaku zemlju.
Zakonodavstvo Europske unije na području prometa ima za cilj unapređenje funkcioniranja unutarnjeg tržišta podupiranjem djelotvornih, ekoloških te korisniku prihvatljivih usluga. Ona obuhvaća i tehničke i sigurnosne norme, socijalne standarde i liberalizaciju tržišta u kontekstu jedinstvenog europskog prometnog tržišta.
U pomorskom prometu, kad je u pitanju pristup tržištu najvažnije je pitanje kabotaže - prijevoz putnika i robe unutar jedne zemlje, koji po europskim direktivama mora biti dostupan svim brodovima koje plove pod zastavom bilo koje od zemalja članica.
Član pregovaračke skupine Mario Babić ističe da će Hrvatska po tom pitanju ući u EU posve spremna. "Obnavljamo putničku flotu Jadrolinije i vjerujemo da ćemo s novim brodovima biti u stanju izdržati konkurenciju stranih brodara", kaže Babić. U program obnove flote Jadrolinije Hrvatska ulaže sedam milijuna eura.
Članstvo u EU podrazumijeva i da se koncesije za prijevoz dodjeljuju putem javnih natječaja. Babić je najavio da će Hrvatska sljedeće godine raspisati javni natječaj za sve linije, tako da nijedan brodar neće moći dobiti koncesiju bez točno određenih kriterija i uvjeta iz natječaja niti će itko više moći biti privilegiran.
U željezničkom prometu, u kojem članstvo u EU podrazumijeva potpuno liberalizirane uvjete poslovanja, u Hrvatskoj je u postupku provođenje Zakona o razdvajanju Hrvatskih željeznica na pet poduzeća, koja će kasnije biti povezana u holding. Iz HŽ-a nastat će poduzeća HŽ Holding, HŽ infrastruktura, HŽ prijevoz putnika, HŽ cargo i HŽ vuča vlakova.
Željeznička infrastruktura je definirana kao opće dobro u javnom vlasništvu, koje mora biti dostupno svim registriranim željezničkim prijevoznicima. Zakon o željeznici predviđa mogućnost dodjele koncesije za upravljanje željezničkom infrastrukturom na pojedinim dijelovima.
Hrvatska će morati uspostaviti i neovisnog regulatora za željezničku infrastrukturu.
U protekla tri dana, predstavnici Europske komisije izložili su hrvatskim i turskim pregovaračima europsku pravnu stečevinu u području cestovnog prometa - pristupu tržištu prijevoznih usluga, odredbe o cijenama i fiskalnim uvjetima, elektroničkoj naplati cestarine, prijevozu opasnih stvari, zatim o željezničkom prometu i unutarnjim plovnim putovima, pomorskom prometu te o nizu tehničkih detalja.
U četvrtak je na dnevnom redu pregled zakonodavstva vezanog uz državne potpore u segmentima prometa te zračni prijevoz. Bilateralni screening za ovo poglavlje održat će se u rujnu. (Hina)