"Učinkovitost i uloga privatno-javnog partnerstva u izgradnji sigurnih i pouzdanih autocesta u proširenoj Europi" teme su ovogodišnjeg 34. po redu Kongresa europskog udruženja koncesionara za autoceste i objekte s naplatom cestarine (ASECAP), koji je danas započeo s trodnevnim radom u Puli.
Skup je okupio oko 500 sudionika, predstavnika tvrtki ili društava članica ovog udruženja te dužnosnike Europskog parlamenta, Europske komisije, ministarstava mora, turizma, prometa i razvitka te vanjskih poslova i europskih integracija.
ASECAP ujedinjuje i zastupa 126 društava i tvrtki koje gospodare s više od 25 tisuća kilometara autocesta i objekata s naplatom cestarine u 17 europskih zemalja, a njihov ukupni godišnji prihodi od cestarine iznosi 15,58 milijardi eura.
Iznoseći ove podatke predsjednik tog europskog udruženja Joao Bento kazao je kako ASECAP zagovara sustav naplate cestarine kao najučinkovitiji i najpouzdaniji način financiranja razvoja autocestovne infrastrukture.
"U zamjenu za plaćenu cestarinu korisnici cesta imaju pravo na najbolje moguće usluge koje im nude koncesijska društva koja ih prvenstveno smatraju korisnicima", ustvrdio je predsjednik ASECAP-a dodavši kako je upravo elektronička naplata jedan od iznimno efikasnijih sustava. U tom kontekstu kazao je kako je u Europi 10 milijuna tzv. bedževa u svakodnevnoj uporabi.
Predsjednik Hrvatske udruge koncesionara za autoceste s naplatom cestarine (HUKA) Aleksa Ladavac istaknuo je kako je Hrvatska svojom do sada izgrađenom mrežom autocesta od ukupno 1020 kilometara već sada iznimno važan partner ASECAP-u.
Obraćajući se sudionicima kongresa pomoćnik ministra mora, turizma, prometa i razvitka mr. Mate Jurišić ustvrdio je kako upravo javno-privatno partnerstvo predstavlja budućnost izgradnje ne samo transportnog sustava nego i socijalnih programa poput bolnica i škola.
Po njegovim riječima udruživanje javno-privatnog novca od velikog je značaja posebno kada sredstva iz proračuna nisu dostatna za nove investicije.
"U Europi je 30 posto autocesta izgrađeno udruživanjem javnih i privatnih sredstava odnosno koncesijom. Hrvatska od 1020 kilometara autocesta ima oko 300 kilometara pod koncesijom. I po tom pitanju slijedimo dobra iskustva Europe", zaključio je Jurišić. (Hina)