Prva međunarodne konferencija i izložba o intermodalnom prijevozu u jugoistočnoj Europi pod nazivom 'Jadranske luke - jadranska vrata Europe', na kojoj sudjeluje oko 200 stručnjaka iz sedam europskih zemalja te predstavnici Europske komisije i međunarodnih banaka, počela je u Opatiji s dvodnevnim radom.
Intermodalni prijevoz je prijevoz tereta kombiniranjem najmanje dviju vrsta prijevoza u lancu, gdje se veći dio prometa odvija željeznicom, unutarnjim vodenim putovima ili oceanskim brodovima, a početni i završni cestovni dio puta je što je moguće kraći.
Jedna od glavnih poruka s početka skupa je da se Hrvatska što prije mora pripremiti za povezivanje s transeuropskom prometnom mrežom te da
jadranske luke trebaju postati 'vrata' Europe. Sadašnja povezanost između Dunava i Jadrana nije odgovarajuća, pa će sudionici skupa razmotriti kako ju je moguće poboljšati.
Državni tajnik za more Branko Bačić kazao je na konferenciji za novinare da Hrvatska intenzivno radi na unaprjeđenju morskog brodarstva i luka, kao i prometa unutarnjim plovnim putovima. Među ostalim, uskoro će započeti modernizacija gruške luke, kao i 85 posto radova na rekonstrukciji riječke luke.
Bačić je istaknuo da je u prošlih pet godina ukupni promet u lukama povećan za 100 posto, a izgrađen je ukupno 331 kilometar novih autocesta.
Najavio je da će u sljedeće četiri godine u riječne luke u Sisku, Slavonskom Brodu, Karlovcu i Osijeku biti uloženo oko 100 milijuna eura.
Ministarstvo mora, prometa, turizma i razvitka poduprijet će politiku europske 'bijele knjige' i preusmjeravanje prometa s cesta na jeftinije oblike prijevoza, kazao je Bačić.
Riječ je o europskoj prometnoj politici iz 2001., odnosno tzv. 'bijeloj knjizi' u kojoj se potiče intermodalni prijevoz.
Državni tajnik za promet Dražen Breglec istaknuo je da se težište prometnog razvoja Hrvatske, nakon izgradnje prometnica, sada stavlja na razvitak riječne, pomorske i željezničke infrastrukture, za što se očekuje potpora iz europskih fondova.
Predsjednik Europske intermodalne udruge (EIA) Livio Ambrogio naglasio je da Hrvatska ne treba čekati, nego provođenjem manjih, ali važnih projekata i poboljšanja uvoditi intermodalnost.
Potpredsjednik Štajerske gospodarske komore Gilbert Frizberg naglasio je da treba nastojati da se prometni koridor 10 A gradi na osnovi javno-privatnog partnerstva te istaknuo značaj za Hrvatsku kvalitetne prometnice od Maribora do Zagreba, preko Krapine.
Konferencija obuhvaća pet plenarnih sjednica na kojime će biti riječi o politici EU i intermodalnosti, intermodalnosti u jugoistočnoj Europi, jadranskim lukama i intermodalnoj mreži između Dunava i Jadrana, opremi i industriji intermodalnog prijevoza te financiranju projekata za proširenje europskog transportnog sustava na jugoistok.
Konferenciju su organizirali Intermodalni promotivni centar iz Zagreba, Europska intermodalna udruga i Hrvatsko-austrijska gospodarska komora iz Graza. (Hina)