Međunarodna komisija za sliv rijeke Save održala je danas u Zagrebu konstituirajuću sjednicu, a za prvog predsjedavajućeg izabran je Kemal Karkin iz Bosne i Hercegovine.
Kako je istaknuo ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta, cilj osnivanja komisije je uređenje rijeke Save za plovidbu i gospodarsko korištenje te zaštita od štetnog djelovanja voda i onečišćenja. Uspostavom komisije predviđa se regulacija plovidbe Savom identično Konvenciji o režimu plovidbe Dunavom, što znači da će plovidba biti slobodna za trgovačka plovila svih država, a ona će imati i pravo slobodnog ulaza u luke na plovnom putu rijeke Save, od Siska do ušća u Dunav u Beogradu, kao i na svim Savinim plovnim pritokama.
Savska komisija osnovana je radi provedbe Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save kojeg su 3. prosinca 2002. u Kranjskoj Gori potpisale Hrvatska, Slovenija, BiH i Srbija i Crna Gora, a za sjedište Savske komisije određen je grad Zagreb. Pokrovitelj Savske komisije su Pakt o stabilnosti za jugoistočnu Europu i Ured visokog predstavnika međunarodne zajednice za BIH (OHR).
Ministar Kalmeta pozdravio je osnivanje Savske komisije te ocijenio da će ona poboljšati gospodarenje vodnim resursima Save i pritoka koje, kaže, dosad nije bilo na razini koja bi omogućavala napredak u međusobnim odnosima država kojima teritorijalno pripada sliv rijeke Save. Posebno značajnom ocijenio je činjenicu da će se na sliv Save ubuduće primjenjivati međunarodni pravni režim koji vrijedi u Europskoj uniji, čime će se, dodao je, stvoriti pretpostavke za povećanje razmjene roba na jedinstvenom europskom prostoru te ubrzati uključivanje Save u europski sustav plovnih putova s posebnim naglaskom na povezivanje Podunavlja i Jadrana.
Hrvatska je, naglasio je, u proteklih pet godina iz državnog proračuna izdvojila 10 milijuna eura za uređenje plovnog puta rijeke Save, a ove godine uložit će još milijun eura. Rehabilitacija plovnog puta rijeke Save jedan je od prioriteta hrvatske prometne politike, rekao je Kalmeta te dodao da bi se ulaganje u plovni put trebalo odvijati u čitavoj njegovoj dužini, od ušća do Siska.
