Procvat cestogradnje u Hrvatskoj omogućen je stabilnim ekonomskim razvitkom naše države koji ima utjecaj na cijelu regiju. Republika Hrvatska građenjem cestovne infrastrukture povezuje susjedne države s Europskom unijom omogućujući kvalitetan protok ljudi i dobara i stvarajući uvjete za procvat gospodarstva, istaknuo je ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta pri otvorenju 4. Kongresa o cestama za jugoistočnu Europu koji se 7. i 8. ožujka održava u hotelu „Croatia“ u Cavtatu.
Kongres se održava u organizaciji Međunarodne cestovne federacije (IRF-International Road Federation) i Hrvatskog društva za ceste „Via Vita“, a pod pokroviteljstvom hrvatske Vlade i Pakta o stabilnosti za jugoistočnu Europu.
Uz ministra Kalmetu na Kongresu sudjeluju potpredsjednik Vlade Crne Gore Branimir Gvozdenović, ministar komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine dr. Branko Dokić, ministar za kapitalne investicije Srbije Velimir Ilić, ministar pomorstva i prometa Crne Gore dr. Andrija Lompar, ministar prometa i veza Albanije Spartak Poçi. Također, prisutni su dužnosnici iz Europske komisije, Svjetske banke, Europske investicijske banke, Slovenije, Grčke, Rumunjske, Bugarske i Makedonije te predstavnici Hrvatskih autocesta, Hrvatskih cesta, Autoceste Zagreb-Rijeka, Autoceste Zagreb-Macelj, Bina Istre, projektanata, izvođača itd.
Hrvatska je sa susjednim državama članicama EU uskladila sve granične dionice na glavnim cestovnim poveznicama, istaknuo je Kalmeta. Također smo otvorili procese usklađenja sa susjednom BiH te Srbijom i Crnom Gorom za razvojne programe, a poboljšanja sigurnosti i protočnosti na postojećim prometnicama i graničnim dionicama su u tijeku.
Prema ministrovim riječima, Hrvatska je izgradila 840 km autocesta i poluautocesta a do 2008. godine planira dovršiti daljnjih oko 260 km, što čini respektabilnih oko 1.100 km uz financiranje iz vlastitih izvora (cestarine i doprinosi iz goriva) te kredita (domaćih i vanjskih). Izgradnja cestovne mreže provodi se pored klasičnih načina financiranja i koncesijskim modelom kroz javno privatno poduzetništvo. Dugoročno, Hrvatska planira dovršiti mrežu autocesta u ukupnoj dužini od 1.500 km.
Hrvatska i dalje naglašava veliku vrijednost, ali i nedostatke odluka iz Helsinkija 1997. godine, kada u mrežu paneuropskih prometnih koridora nije uvršten stabilizacijski i razvojno neophodan Jadransko Jonski prometni koridor (JJPK) koji povezuje 7 zemalja Jadransko Jonske inicijative od Trsta u Italiji do Kalamate u Grčkoj, naglasio je Kalmeta. Rekao je da i dalje ustrajemo da zajednički – na osnovama Zajedničke izjave koju su u Ljubljani 26. svibnja 2004. na CEMT Konferenciji potpisali 5 ministara prometa (HR, BiH, CG, AL i GR) uz očekivane potpise ministara prometa Slovenije i Italije – zatražimo i ishodimo uvrštenje Jadransko Jonskog koridora u mrežu paneuropskih.
Jadransko jonski koridor ima ključnu ulogu za učvršćenje političke i gospodarske stabilizacije ovih prostora i stoga se očekuje posebno od Pakta o stabilnosti – a kojemu je glavna obveza i cilj stabilizacija Jugoistočne Europe – da adekvatno valorizira i podupre ovaj velik dugoročni europski i regionalni stabilizacijski i razvojni projekt, kazao je ministar Kalmeta.
Govoreći o izgrađenosti hrvatskog dijela Jadransko jonske autoceste najavio je da će do ljeta 2005. biti u prometu 285 km te autoceste na vrlo značajnim dijelovima od slovenske granice kod Rupe do Rijeke te na ličko-dalmatinskom dijelu od Žute Lokve do Splita, što čini respektabilnih 52% ukupne dužine kroz Hrvatsku. Odmah nastavljamo izgradnju daljnjih oko 100 km autoceste od Splita do Ploča s rokom dovršenja u 2008. godini, a također je u tijeku i izrada potrebnih studija i osnovnih projekata od Ploča do Dubrovnika, rekao je Kalmeta.