Država, županije, gradovi i općine imat će pravo prvokupa hrvatskih otoka, na kojima će biti zabranjeno unošenje i uzgoj divljači koja na njima prirodno ne stanuje, odlučio je danas Hrvatski sabor, izmijenivši Zakon o otocima.
Kako bi se otoci, posebno mali, nenastanjeni, očuvali od nekontrolirane prodaje strancima, Zakonom se propisuje koji su otoci za državu posebno važni i za koje će država te lokalna i područna samouprava imati pravo prvokupa.
Vlasnik koji želi prodati takav otok svoje će vlasništvo najprije morati ponuditi državi, pa gradu ili općini, a ako te jedinice kupnja ne zanima, otok se može prodati na tržištu, po cijeni koja ne smije biti niža od cijene ponuđene državi.
Sabor je prihvatio Vladin amandman po kojemu će država, uz pravo prvokupa otoka, to pravo imati i na nekretnine, kuće i slično, u postupcima njihova otuđenja na temelju darovnica, unošenja nekretnine kao uloga u trgovačko društvo, u ovršnim i stečajnim postupcima i postupcima stjecanja fiducijarnog vlasništva. Iznimka će biti darovnice osoba u prvom nasljednom redu.
Vlada je prihvatila primjedbe zastupnika i udruga otočnih ovčara te amandmanom zabranila unošenje i uzgoj alohtone divljači, tj. one koja prirodno ne stanuje na otoku, čime se na otocima isključuje mogućnost uzgoja muflona i mungosa.
Zakonom se utvrđuju i granice pomorskog dobra, a ondje gdje nisu utvrđene, zabranjuje se prodaja zemljišta.
Ni Vlada, ni saborska većina nisu prihvatile HSS-ov amandman da u Zakon o otocima, osim morskih, uđu riječni i jezerski otoci.
Ministar mora Božidar Kalmeta kazao je da Nacionalna strategija za razvoj otoka, na temelju koje je i izrađen Zakon o otocima, govori samo o jadranskim otocima, ne i riječnim i jezerskim, koji će se, kaže, naknadno urediti drugim propisima. (Hina)