Izgradnja mosta Komarna - Pelješac sredinom 2005.

Ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta i članovi užeg Kabineta hrvatske Vlade koje je predvodio premijer Ivo Sanader obišli su popodne ruski brod 'Bavenit'  koji ispituje podmorje na mjestu budućeg mosta Komarna – Pelješac.

Kako je istaknuto, gradnja mosta između kopna i poluotoka Pelješca neće omesti gradnju autoceste Split - Ploče jer su to dva zasebna projekta koji će ići paralelno. Gradnja mosta Komarno - Pelješac trebala bi početi polovicom iduće godine i on bi trebao biti sastavni dio buduće brze ceste za Dubrovnik, duge 139 kilometra. Sa svojom dužinom od 2300 metara bit će najveći most u Hrvatskoj.

«Na ovom potezu mislimo izraditi most koji će konačno povezati hrvatski jug i izvući ga iz izolacije', kazao je premijer, dodajući da je riječ o povijesnom projektu koji će omogućiti hrvatskim građanima da putuju iz jednog kraja Hrvatske u drugi bez putovnice.

Vrijednost mosta procjenjuje se između 100 i 300 milijuna eura. Naime, koliko će stajati most ovisi o dubini na kojoj će biti nađena čvrsta podloga na morskom dnu.

Ruski brod 'Bavenit' obavljao je istraživanja podmorja od 24. do 31. listopada i uzeo uzorke iz šest bušotina tla, na dubini od 65 do 100 metara od dna mora. Prema prvim rezultatima ispitivanja, čvrsta vapnenačka stijena nalazi se na dubinama većim od 100 metara, osim na poziciji bušotine B3, gdje je ona uzdignuta na oko 40 metara od dna mora, ističe se u materijalima o projektu mosta Komarna-Pelješac.

Također se navodi kako će Hrvatske ceste graditi i spoj Jadranske turističke ceste do Pelješke ceste, koji iznosi 14,7 kilometra, a na trasi prilaznih cesta na poluotoku Pelješcu predviđa se izgradnja još dva mosta, dužine 550 metara, te dva tunela, dužine 450 i 2170 metara.

Mostom Komarna - Pelješac izravno će se povezati Dubrovačko-neretvanska županija i skratit će se cestovni put sa zapada Hrvatske na poluotok Pelješac i otoke Korčulu i Lastovo za više od 32 kilometra.



Vijesti iz medija