Ministar mora, turizma, prometa i razvitka RH Božidar Kalmeta i ministar transporta i komunikacija dr. Branko Dokić potpisali su u Zagrebu Sporazum o o plovidbi na plovnim putovima unutarnjih voda i njihovom obilježavanju i održavanju kojim se obje države obvezuju da će zajednički snositi troškove održavanja plovnosti rijeke Save. Od BiH strane očekuje se da u ovoj godini osigura sredstva za obilježavanje i održavanje plovnog puta Save, dok je hrvatska strana za tu svrhu u protekle tri godine već osigurala 35, a ove godine planira izdvojiti 15 milijuna kuna.
Izgradnja autoceste na koridoru Vc koji se proteže od Budimpešte preko Osijeka, Sarajeva, Mostara i ide do Ploča, interes je obiju država, istaknuli su ministri i potvrdili Svilaj/Odžak za sjevernu spojnu točku, dok južnu prema luci Ploče tek treba uskladiti. Potvrđeni su stavovi iz Pisma namjere Vlade RH upućeni Vijeću ministara BiH prema kojima je Hrvatska spremna sa 7-9 milijuna USD financirati studijsko-projektnu dokumentaciju za izgradnju autoceste kroz bosansko-hercegovački dio koridora Vc uz jedini uvjet da se u roku od najviše godinu dana od njenog završetka raspiše međunarodni javni natječaj i ugovori koncesionar. U uži krug od 7 kandidata za izradu te dokumentacije za izgradnju autoceste kroz BiH na koridoru Vc u dužini od 330 km ušla su dva konzorcija iz Hrvatske u kojem su zagrebački Građevinski fakultet, a u drugom Institut građevinarstva Hrvatske sa sarajevskom IPSA-om, rekao je ministar Dokić. Prema njegovim riječima, koridor Vc prioritetni je infrastrukturni projekat za BiH, vrijedan 3 milijarde američkih dolara, a hrvatske tvrtke imaju realnu šansu da dobiju posao na gradnji tog koridora. Dokić je istaknuo da će se posao dodjeliti otvoreno i transparentno i odbacio tvrdnje da je BiH konzorciju Bosmal dala prednost.
Koridor Vc zajednički interes
Ministar Kalmeta rekao je da hrvatska građevinska operativa ima bogato iskustvo u cestogradnji i da se stoga nada kako će biti konkurentna u dobijanju tog posla u BiH. Istaknuo je da će 88 km cestovnog koridora Vc kroz Hrvatsku biti u planu cestogradnje za sljedeće četverogodišnje razdoblje kojeg će hrvatska Vlada donijeti krajem godine, a sad je u tijeku projektiranje hrvatske trase koridora. Kad je u pitanju željeznička trasa koridora Vc, obje države su se usuglasile da će se zalagati za zajedničku tarifnu politiku.
Obzirom da postoje različiti pogledi na tijek trase kojom bi trebala prolaziti Jadransko-jonska autocesta ministri su se dogovorili kako će u roku dva mjeseca organizirati trilateralan sastanak na kojem će biti i predstavnici Srbije i Crne Gore. Naime, Hrvatska planira da ta autocesta ide našim teritorijem sve do Osojnika, dok BiH predlaže da trasa nakon Ploča ulazi na njihov teritorij i ide Popovim poljem.
Izgradnja mosta Klek-Pelješac i dvotračne državne ceste na Pelješcu te autoceste preko Neuma prema Dubrovniku dva su potpuno različita projekta koja idu paralelno, istaknuo je ministar Kalmeta odbacivši teze po kojima Hrvatska gradi most kako bi zaobišla Neum. Cilj izgradnje mosta kopno-Pelješac je revitalizacija tog poluotoka i okolnih otoka te skraćivanje cestovne veze za 50-ak kilometara, pojasnio je Kalmeta.
Ministri su razgovarali i o izgradnji autoceste Okučani – Stara Gradiška – Banja Luka koja predstavlja cestovnu vezu BiH s desetim prometnim koridorom preko novog mosta na Savi do Okučana u dužini od oko 9 km. Ministar Kalmeta izvjestio je ministra dokića da je projekt obilaznice Metkovića u planu izgradnje za ovu godinu, a od BiH se očekuje odgovor o prihvaćanju kontinuiteta obilaznice na dijelu kroz BiH. Također, treba nastaviti usuglašavanje trase i za obilaznicu Kostajnice. Ministri su izrazili zahvalnost Europskoj komisiji i USAID-u za financiranje obnove mostova preko Save i Une između dviju država, od kojih se još uvijek gradi most Jasenovac. Hrvatska strana na sastanku je izrazila potrebu većeg broja dozvola za teretni prijevoz za treće zemlje, dok se BiH zalaže za jači angažman vlastitih prijevoznika sa željom za postepenim smanjenjem ukupnog broja dozvola.
Dogovoreno je da se pitanje potraživanja HŽ-a od željeznica u BiH počne razmatrati na razini ministarstava obiju strana zajedno sa željezničkim tvrtkama iz obje države jer je ocijenjeno da željeznice same bez pomoći države teško mogu iznaći rješenje ovog problema. U pitanju Unske pruge, BiH je iskazala interes za njenu modernizaciju, pa će se u naredne pola godine definirati potreba i mogućnost obiju strana oko ulaganja u tu prugu.