Ministar mora, prometa i infrastrukture
Oleg Butković i povjerenica Europske komisije za promet
Violeta Bulc sudjelovali su na okruglom stolu "Pomorski sektor u Hrvatskoj
- mogućnosti i izazovi", koji se u organizaciji resornog Ministarstva mora, prometa i infrastrukture održao u Rijeci, u ponedjeljak, 8. svibnja, a na kojem je bilo govora o izazova s kojima se danas susreću europski pa tako i hrvatski brodari, temeljnim odrednicama Malteške deklaracije kojom je obuhvaćena politika pomorskog prijevoza Europske unije za razdoblje do 2020. godine te ulaganjima u infrastrukturu lučkih uprava Rijeka, Split, Zadar i Ploče.
Na okruglom stolu, predstavnici vodećih hrvatskih brodarskih kompanija, Jadrolinije i Tankerske plovidbe osvrnuli su se na glavne odrednice Malteške deklaracije usvojene u ožujku ove godine, odnosno, na izazove u zadržavanju i jačanju konkurentnosti brodarskih kompanija, dekarbonizaciji pomorskog sektora i digitalizaciji, odnosno usvajanju novih tehnologija i postavljanju jednakih standarda u razmjeni podataka.
Zaključeno je kako je potreban dodatan angažman brodarskih tvrtki u zadržavanju, ali i postizanju veće konkurentnosti, kao i to da je davanje inicijativa i upućivanje prijedloga za donošenjem europskih i globalnih mjera, jedan od mogućih načina rješavanja ovog pitanja.
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković pojasnio je kako je za Hrvatsku, zemlju koja ima sve tri komponente, koja ima brodarstvo pa je država - zastave, koja ima značajan lučki sektor i koja je naravno obalna država s jednom od najduljih i najrazvedenijih europskih obala. Upravo u tom kontekstu nama su bitni ciljevi europske pomorske strategije i politika- konkurentnost, dekarobonizacija i energetska učinkovitost iznimno važni. Dodao je i da je današnjim sastankom s predstavnicima Europske komisije, stvorena prilika za produbljivanje odnosa i ojačavanje suradnje u području pomorstva, a i drugih vidova prometa.
U kontekstu podizanja konkurentnosti, brodari su se osvrnuli i na segment dodatnog očuvanja okoliša, a zaključeno je kako je unatoč tome što je pomorski promet energetski učinkovita i održiva grana prometa, potrebno ustrajati na stvaranju uvjeta i za dugotrajno očuvanje okoliša, u čemu je prepoznata i uloga Međunarodne pomorske organizacije (IMO).
Povjerenica Europske komisije za promet Violeta Bulc, istaknula je kako Europska komisija podupire one projekte koji doprinose jačanju gospodarstva EU, a ne samo nacionalnog i u tom kontekstu pozvala je lučke uprave, ali i brodare da se okrenu i povežu sa susjednim zemljama, okrenutim pomorstvu.
Povjerenica Bulc dodala je i kako je važno da se na razini Europske unije definiraju uloge pojedinih luka, osobito u kontekstu teretnog promet, koje imaju veliku ulogu u podupiranju gospodarstva i razvoja EU, a zbog čega Europska komisija važnost daje upravo cargo, odnosno teretnom prometu.
Također je zaključila kako Luka Rijeka ima veliki potencijal, ali je potrebno i dalje raditi, kako na razvoju lučke infrastrukture tako i na razvoju željezničke mreže, koja povezuju luku, a s ciljem iskorištenosti njenog punog potencijala. Podsjetimo, Luka Rijeka jedina je Hrvatska luka koja se nalazi na osnovnoj mreži Mediteranskog koridora, a stajalište je Hrvatske da postoji opravdanje i za uvrštavanje još nekih hrvatskih pomorskih luka na osnovnu mrežu TEN-T, kao što je primjerice Luka Ploče, o čemu će se razgovarati prilikom sljedećih izmjena politika EU prometnih koridora 2023.
Ministar je na okruglom stolu pojasnio kako je u tijeku investicijski ciklus ulaganja u infrastrukturu spomenutih luka i kako Hrvatska za dio njih, već ima financijsku potporu EU putem Instrumenta za povezivanje Europe (CEF). Dodao je kako je Hrvatskoj do sada iz CEF-a odobreno 19 projekata u iznosu od oko 346 milijuna eura, a među njima su i oni iznimno važni za razvoj Luke Rijeka, a to su: Izgradnja Kontejnerskog terminala Zagrebačko pristanište u Luci Rijeka, Kontejnerski terminal Jadranska vrata - Rekonstrukcija kolodvora Rijeka-Brajdica, Unaprjeđenje infrastrukture Luke Rijeka - Opći teretni terminal (rekonstrukcija obale Brsica na terminal Raša) te priprema dokumentacije za izgradnju drugog kolosjeka, nadogradnje i modernizacije željezničke pruge Škrljevo - Rijeka - Jurdani. Na trećem Pozivu CEF-a Hrvatska je prijavila još 22 projekta u iznosu od oko 145 milijuna eura, za koje je evaluacija u tijeku, a među njima i cestovni projekt iznimno važan za razvoj i povećanje konkurentnosti luke Rijeka i povezivanje Zagrebačke obale, gradnja ceste D-403 od čvora Škurinje do luke Rijeka.
Na okruglom stolu, koji je moderirala državna tajnica za more
Maja Markovčić Kostelac, sudjelovali su i zamjenica generalnog direktora Glavne uprave za mobilnost i transport
Maja Bakran Marcich, voditelj Predstavništva Europske komisije u RH Branko Baričević te gradonačelnik Rijeke
Vojko Obersnel i u ime župana Primorsko - goranske županije, zamjenik župana
Petar Mamula i pročelnica Upravnog odjela Primorsko-goranske županije za pomorsko dobro, promet i veze
Nada Milošević te predstavnici Sindikata.
