Peto izdanje središnjeg hrvatskog stručnog skupa posvećenog biciklističkom prometu te razvoju i prilagodbi prometne infrastrukture biciklizmu privuklo je ove godine više od 110 sudionika iz Hrvatske i regije, koji su predstavili novosti iz područja prometa, infrastrukture, prostornog planiranja, sigurnosti, zdravstva, turizma i civilnog društva. Središnje teme rasprava bile su usmjerene na sigurnost biciklista, razvoj infrastrukture i međunarodnih biciklističkih ruta, održivu mobilnost, kao i na konkretna rješenja za bolje uvjete svakodnevnog korištenja bicikla.
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture kao nositelj Projekta organiziralo je
V. Nacionalnu biciklističku konferenciju u gradu Pagu, koja je održana u razdoblju
od 7. do 9. listopada, uz podršku Grada Paga, Turističke zajednice grada Paga i Turističke zajednice Zadarske županije.
Nakon prigodnog otvaranja i druženja sudionika u Kneževu dvoru, bogat stručni program s panel-raspravama, prezentacijama, radionicama i terenskim aktivnostima nastavljen je tijekom četvrtka i petka, u prostoru paškoga Hotela Meridijan.
Ovogodišnja Konferencija okupila je više od 110 sudionika iz različitih tijela, akademske zajednice, državnih i javnih poduzeća, turističkih zajednica, zdravstvenih ustanova, strukovnih i građanskih udruženja, biciklističkih klubova te drugih organizacija civilnog društva. U radu Konferencije sudjelovali su i predstavnici tvrtki koje rade na razvoju suvremenih prometnih rješenja.
Podsjetimo kako je prva Nacionalna biciklistička konferencija održana 2022. godine, kao rezultat europskog projekta „Danube Cycle Plans“, te već petu godinu predstavlja središnje mjesto susreta i razmjene znanja, iskustava i primjera dobre prakse u području biciklizma, biciklističkog prometa i razvoja biciklističke infrastrukture. Naime, široka zastupljenost prometnog, infrastrukturnog, zdravstvenog, turističkog, akademskog i civilnog sektora pokazala je da razvoj biciklističkog prometa zahtijeva interdisciplinarnu suradnju - od prometnog planiranja i sigurnosti do javnog zdravstva, turizma i uključivanja građana.
U Pagu održana prva hrvatska radionica projekta #SavaRoute
U okviru V. Nacionalne biciklističke konferencije organizirana je prva hrvatska radionica projekta
#SavaRoute, koji se provodi u okviru programa Interreg VI-A IPA Hrvatska - Srbija.
Radionica je bila usmjerena na predstavljanje dosadašnjih projektnih aktivnosti i konzultacije s relevantnim dionicima o razvoju
Zajedničkog strateškog okvira za razvoj cikloturističkog proizvoda uz rijeku Savu, s ciljem unaprjeđenja buduće europske biciklističke rute EuroVelo 18.
U uvodnom dijelu radionice
doc. dr. sc. Mario Ćosić s Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu predstavio je projekt #SavaRoute, nakon čega je izložio rezultate terenskog istraživanja približno 236 km buduće biciklističke rute kroz Brodsko - posavsku i Vukovarsko - srijemsku županiju.
Posebna pozornost posvećena je postojećim uvjetima za bicikliranje, sigurnosti prometa, kritičnim lokacijama i mogućnostima unaprjeđenja trase.
Predstavnica Vukovarsko - srijemske županije
Anamaria Mišić predstavila je planirane aktivnosti razvoja cikloturističke infrastrukture i pratećih sadržaja uz rutu. U radionici je aktivno sudjelovao i predstavnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Ivica Jujnović, koji se uključio u stručnu raspravu i razmjenu mišljenja s ostalim sudionicima.
Radionica je pružila priliku za razmjenu stručnih mišljenja i iskustava te uključivanje relevantnih dionika u daljnji razvoj zajedničkog prekograničnog cikloturističkog proizvoda uz rijeku Savu.
Sigurnost, zdravlje i uloga civilnog društva obilježili prvi dan stručnog programa
Prvi dan stručnog programa ovogodišnje Konferencije u velikoj je mjeri bio posvećen upravo sigurnosti biciklista i stvaranju kvalitetnijih uvjeta za korištenje bicikla u svakodnevnom prometu, s čim u vezi je organizirana tematska panel-rasprava „Na dva kotača - sigurno i zdravo“. Panelisti su povezali pitanja prometne sigurnosti, zdravstvenih dobrobiti bicikliranja i važnosti poticanja aktivnih oblika mobilnosti te su pred brojnim nazočnim sudionicima kroz različite stručne perspektive razmotrili izazove s kojima se biciklisti susreću u prometu, kao i potrebu za sustavnim pristupom osnaživanju sigurnosti biciklista u cestovnom prometu.
U nastavku programa obrađene su teme provedbe Nacionalnog plana razvoja biciklističkog prometa, stanja sigurnosti biciklista u Hrvatskoj, ozljeda biciklista, pješaka i korisnika romobila te mogućnosti unaprjeđenja sigurnosti biciklista u urbanoj mobilnosti. Predstavljena su također slovenska iskustva u razvoju nacionalnih biciklističkih ruta, koja su pružila dodatnu međunarodnu perspektivu u promišljanju biciklističke infrastrukture.
Posebnu pozornost privukla je panel-rasprava „Promjena se ne događa sama: uloga civilnog društva u razvoju biciklističkog prometa“, koja je okupila predstavnike biciklističkih organizacija iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore. Rasprava je bila usmjerena na doprinos građanskih inicijativa i organizacija civilnog društva razvoju biciklističkog prometa, zagovaranju sigurnijih prometnih rješenja te oblikovanju javnih politika.
Program prvog dana Konferencije obuhvatio je i temu „Ista cesta - dva korisnika“, usmjerenu na odnos različitih sudionika u prometu, kao i primjere razvoja biciklističke infrastrukture, ruta i cikloturizma iz Hrvatske i regije. S tim u vezi predstavljeni su primjeri razvoja biciklističke infrastrukture i cikloturističke ponude na području Međimurske županije, uključujući „Granfondo 2027“, zatim projekt „Giro di Ćiro“, koji biciklističku ponudu povezuje s trasom nekadašnje uskotračne željeznice u Bosni i Hercegovini te platforma „Active Croatia“, koja je sudionicima Konferencije pružila informativnu analizu, planiranja, prezentiranja i praćenja biciklističkih ruta.
Međunarodne biciklističke rute i primjeri iz prakse
Drugog dana Konferencije naglasak je stavljen na važnost povezivanja biciklističkih ruta, međunarodnu suradnju i primjenu konkretnih rješenja u razvoju biciklističkog prometa. Posebno se raspravljalo o mogućnosti uključivanja „Savske biciklističke rute“, odnosno o mogućnosti njezina uključivanja u europsku mrežu daljinskih biciklističkih ruta „EuroVelo“, kao nove rute pod nazivom „EuroVelo 18“.
Program je obuhvatio i niz primjera iz svakodnevne prakse, od iskustva korištenja korporativnih električnih bicikala, preko bitnih značajki projekta „Greda Downhill“ i razvoja brdskog biciklizma, kao i predstavljena iskustva zagrebačkog sustava javnih bicikala, ali i važnosti održavanja biciklijada i drugih organiziranih biciklističkih događanja, na području Hrvatske i regije.
Završni dio konferencije uključio je i praktične aktivnosti poput tematske radionice „Grad po mjeri bicikla: od problema do rješenja“, usmjerenu na prepoznavanje konkretnih prepreka i razmatranje mogućih rješenja za stvaranje sigurnijeg i pristupačnijeg prometnog okruženja za bicikliste.
Suradnja i razmjena znanja kao temelj daljnjeg razvoja
Tijekom konferencije posebno je istaknuta važnost povezivanja nacionalnih i lokalnih prometnih politika, razvoja kvalitetne infrastrukture te sustavnog uključivanja biciklističkog prometa u planiranje gradova, naselja i prometnih koridora.
Razmjena iskustava predstavnika različitih institucija, stručnjaka i organizacija iz Hrvatske i susjednih zemalja pokazala je širinu izazova, ali i brojne mogućnosti za unapređenje uvjeta bicikliranja. Od sigurnosti najranjivijih sudionika u prometu do povezivanja međunarodnih ruta i razvoja novih digitalnih alata, program je obuhvatio teme važne za dugoročan i održiv razvoj biciklističkog prometa.
Uz stručni dio programa, konferencija je sudionicima pružila priliku za međusobno povezivanje, neformalne razgovore i upoznavanje grada Paga, njegove kulturne baštine i otočnog krajolika.
Bicikl nije samo rekreacija, nego i svakodnevno prijevozno sredstvo
Jedna od ključnih poruka ovogodišnje Nacionalne biciklističke konferencije jest važnost promatranja bicikla kao ravnopravnog dijela prometnog sustava, a ne isključivo sredstva rekreacije ili turističke aktivnosti.
Razvoj sigurnih i povezanih biciklističkih ruta, kvalitetnije prometno planiranje, edukacija i suradnja institucija s civilnim sektorom važni su preduvjeti za širu primjenu bicikla u svakodnevnom životu. Istodobno, biciklistički promet donosi mogućnosti za razvoj održive mobilnosti, zdravijih životnih navika i kvalitetnije turističke ponude.
Održavanjem petog izdanja u Pagu, Nacionalna biciklistička konferencija nastavila je svoju ulogu mjesta stručnog dijaloga, razmjene iskustava i povezivanja dionika koji pridonose razvoju biciklističkog prometa u Hrvatskoj.
Više informacija o konferenciji dostupno je na mrežnoj stranici
Najave
