Sastanak na vrhu Inicijative triju mora i prateći Poslovni forum održava se u Dubrovniku, dana 28. i 29. travnja 2026. godine, deset godina nakon što je u tom gradu održan i prvi sastanak na vrhu ove Inicijative. Republika Hrvatska, kao predsjedavajuća Inicijativom triju mora, domaćin je navedenog događanja koje je okupilo čelnike država sudionica i pridruženih država sudionica, strateške partnere te međunarodne financijske institucije. U središtu rasprava u sklopu 11. sastanka na vrhu bit će prometna, energetska i digitalna povezanost, jačanje energetske sigurnosti, razvoj strateške infrastrukture te povećanje otpornosti i konkurentnosti Europske unije, dok će poseban naglasak biti stavljen na ulogu financijskih institucija i privatnog kapitala u provedbi ključnih projekata.
Inicijativa triju mora (3SI) pokrenuta je 2015. godine na prijedlog Hrvatske i Poljske te obuhvaća 13 država članica Europske unije (Austriju, Bugarsku, Češku, Estoniju, Grčku, Hrvatsku, Latviju, Litvu, Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku, Slovačku i Sloveniju), čiji su strateški partneri Japan, Njemačka, Sjedinjene Američke Države, Španjolska, Turska, Italija te Europska komisija, dok su Albanija, Crna Gora, Moldavija i Ukrajina pridružene države sudionice. Inicijativa je stvorena kao neformalna politička platforma usmjerena na jačanje kohezije unutar Europske unije, ali i šireg europskog prostora kroz bolju infrastrukturnu povezanost europskog sjevera i juga.
Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković sudjelovao je na otvorenju plenarne sjednice sastanka na vrhu na kojoj su uvodne govore održali predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković i predsjednik Republike Poljske Karol Nawrocki.
Prije sudjelovanja na otvorenju plenarne sjednice, potpredsjednik Vlade i ministar Butković nazočio je potpisivanju Memoranduma o razumijevanju između Lučke uprave Rijeka i rumunjske Lučke uprave Constanta, točnije sporazuma o suradnji u svrhu uspostavljanja okvira za međusobnu suradnju dviju luka, koji za cilj ima jačanje bilateralne suradnje u pomorskom prometu i lučkoj industriji, na temelju obostrane koristi, jednakosti i dobrih odnosa. Predviđene su aktivnosti poput međusobne promocije luka, suradnje u razvoju tehnologije i digitalizacije, razmjene stručnjaka te redovitih sastanaka zajedničkog odbora radi praćenja provedbe i razvoja projekata, čime se dodatno jača operativna i strateška suradnja potpisnica.
Nakon otvorenja plenarne sjednice, potpredsjednik Vlade i ministar Butković održao je uvodni govor prije panel rasprave Framing session: From Individual Projects to Integrated Networks. Tom je prilikom podsjetio kako je Inicijativa triju mora nastala upravo s ciljem jačanja povezanosti na pravcu sjever jug, u dijelu Europe koji je dugo bio infrastrukturno nedovoljno integriran, te da je danas, deset godina kasnije, jasno kako ova Inicijativa postaje ključan instrument jačanja prometnih tokova, gospodarske suradnje te strateške uloge regije unutar Europe. „Zemlje Inicijative triju mora danas raspolažu značajnim portfeljem infrastrukturnih projekata. Međutim, ključni izazov više nije samo njihova realizacija, već njihovo povezivanje u funkcionalne, interoperabilne i investicijski održive koridore“, istaknuo je, podsjetivši kako je Republika Hrvatska revizijom TEN-T uredbe dodatno ojačala svoj položaj te se danas nalazi na četiri europska prometna koridora - Mediteranskom, Rajna-Dunav, Baltičko more - Jadransko more i Zapadni Balkan - Istočni Mediteran. Također je naglasio važnost povezivanja s globalnim inicijativama poput gospodarskog koridora Indija - Bliski istok - Europa (IMEC) te Transkaspijske prometne rute, odnosno Srednjeg koridora, jer povezivanjem Jadranskog i Crnog mora s tim pravcima prostor triju mora može postati važna karika u globalnim opskrbnim lancima. „Da bi se taj potencijal ostvario, nužno je napraviti iskorak, od nacionalnih projekata prema integriranim koridorima“, nastavio je, dodavši da morske luke i luke na unutarnjim plovnim putevima predstavljaju prve ulazne točke u države članice Inicijative, dok željeznica kao siguran, ekološki i dugoročno najisplativiji oblik prijevoza mora postati okosnica povezivanja regije. „Upravo zato projekti poput Rail Baltica, Rail Adriatic i Rail2Sea predstavljaju temelj za stvaranje učinkovitih koridora na pravcu sjever jug, brži protok roba i razvoj logističkih centara diljem regije“, pojasnio je te se osvrnuo na povoljan hrvatski geostrateški položaj, istaknuvši kako se potencijal koji iz njega proizlazi najbolje vidi na riječkom prometnom pravcu. „Robni tokovi koji ulaze kroz hrvatske luke predstavljaju jedan od najkraćih i najučinkovitijih pravaca prema središtu kontinenta“, nastavio je potpredsjednik Vlade i ministar Butković te je rekao kako Luka Rijeka s novim kontejnerskim kapacitetima ima potencijal postati glavna ulazna točka za teret namijenjen srednjoj i jugoistočnoj Europi.
Osim na riječku luku, potpredsjednik Vlade i ministar Butković osvrnuo se i na nizinsku prugu Zagreb - Rijeka, koja uklanja povijesno ograničenje planinske, spore i kapacitetom ograničene veze prema moru te stvara suvremeni, brzi i pouzdani željeznički koridor prema zaleđu. „Uz razvitak nizinske pruge kao logičan i smisleni nastavak navedenog koridora naslanja se i koncept razvitka dionice `Rail Adriatic` koja je u osnovi produžetak željezničke mreže prema Dalmaciji te našim morskim lukama“, pojasnio je, dodavši kako se na taj projekt dugoročno nadovezuje i ideja brze željeznice, nova strateška inicijativa Europske unije koja za cilj ima povezivanje zemlje s nastajućom europskom mrežom brzih željeznica. Naglasio je kako je želja hrvatskog predsjedanja ravnomjerno zastupiti regiju triju mora te povezati glavne gradove mrežom brzih željeznica, čime bi se otvorile nove mogućnosti za gospodarski rast i razvoj turizma. „Ovi projekti jasno pokazuju smjer u kojem želimo ići - prema intermodalnim i interoperabilnim prometnim rješenjima. Upravo je to bio i jedan od ciljeva hrvatskog predsjedanja Inicijativom triju mora - dodatno ojačati katalog projekata te potaknuti sinergiju između europskih sredstava i privatnog kapitala, osobito kroz modele javno-privatnog partnerstva.“, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar Butković te je dodao kako povezivanjem jadranskih luka s Mađarskom, Austrijom, Slovačkom i dalje prema Baltiku, Hrvatska postaje ključna karika te europske prometne kralježnice. „Pred nama je jasan zadatak - pretvoriti postojeće projekte u učinkovitu i otpornu prometnu mrežu koja će ojačati ulogu regije triju mora kao strateškog logističkog i trgovinskog čvorišta Europe“, zaključio je svoje obraćanje potpredsjednik Vlade i ministar Butković, naglasivši kako svi navedeni projekti jasno pokazuju smjer u kojem želimo ići - prema intermodalnim i interoperabilnim prometnim rješenjima.
Dodajmo i da je državni tajnik Žarko Tušek održao uvodni govor na popratnom događaju koji je organizirala Alpheus grupa na temu The importance of investment in dual-use infrastructure in Croatia. U svom obraćanju naglasio je važnost ulaganja u infrastrukturu dvojne namjene, istaknuvši njezinu ulogu u jačanju sigurnosti, otpornosti i gospodarskog razvoja Hrvatske te šire regije, posebno u kontekstu prometnog i logističkog povezivanja Jadrana sa srednjom i istočnom Europom. Pritom je istaknuo značaj modernizacije luka i željezničke infrastrukture, kao i njihovu sve veću ulogu u europskim opskrbnim lancima i vojnoj mobilnosti.