Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar mora, prometa i infrastrukture
Oleg Butković danas je na konferenciji za medije predstavio deset novih propisa, od čega su dva prijedloga uredbi, sedam prijedloga pravilnika te jedan novi zakon. Novim propisima uređuju se pitanja u području cestovnog prometa, pomorske plovidbe i upravljanja pomorskim dobrom.
Prijedlogom
Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o uređajima, opremi i sustavima za pogon motornih vozila plinom uvodi se pojam ukapljenog prirodnog plina kao goriva za pogon motornih vozila, koji se sve više koristi zbog svojih ekoloških prednosti. Budući da su spremnici za ovakvu vrstu plina podložni redovitim pregledima, definiraju se postupci, vremenski okvir te maksimalno vrijeme uporabe spremnika.
Prijedlogom
Pravilnika o izvanrednom prijevozu uvodi se QR kod na dozvolama, obveza registracije vozila i pratitelja u IPR sustavu te mogućnost podnošenja prijava putem mobilne aplikacije. Time se povećava kontrola i nadzor nad pratiteljima, budući da sve osobe koje obavljaju pratnju moraju biti evidentirane u sustavu. Također, jasnije se uređuje način određivanja potrebnih pratnji na autocestama i izvan njih, uključujući pratnje u konvoju.
Nacrtom prijedloga
Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o zapisniku, godišnjem izvješću i popisu kršenja odredbi ugovora hrvatsko zakonodavstvo će se uskladiti s europskom pravnom stečevinom u području prijevoza opasnih tvari. Pravilnikom se propisuje sadržaj i oblik zapisnika o nadzoru nad prijevozom opasnih tvari, popis kršenja odredbi ugovora iz Zakona o prijevozu opasnih tvari i postupci inspektora, te sadržaj i oblik obrasca godišnjeg izvješća o kaznama i kršenjima odredbi ugovora.
Prijedlogom
Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o uvjetima za ovlaštenje ustanova koje provode stručno osposobljavanje vozača vozila za prijevoz opasnih tvari u cestovnom prometu osigurava se usklađenost propisa sa suvremenim potrebama i standardima u tom području. Pravilnikom se propisuje program, provedba i način stručnog osposobljavanja, kao i provjera stručne osposobljenosti vozača te uvjeti za ovlašćivanje ustanova koje provode osposobljavanje. Istodobno se detaljnije uređuju uvjeti prostora i opreme ustanova, usklađuje tehnička oprema učionica i nastavna pomagala s novim zahtjevima, te se terminologija stručnih kvalifikacija usklađuje s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom.
Prijedlog
Pravilnika o ispravama, dokumentima i podacima o pomorskom prometu te o njihovoj dostavi, prikupljanju i razmjeni, kao i o načinu i uvjetima izdavanja odobrenja za slobodan promet s obalom donosi se radi usklađivanja s novim pravnim okvirom Europske unije. Njime se ujedno preciziraju tehnički i operativni preduvjeti za daljnji razvoj jedinstvenog nacionalnog pomorskog sučelja (CIMIS) i njegovo povezivanje sa centralnim europskim okružjem jedinstvenog pomorskog sučelja.
Prijedlogom
Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o sigurnosti pomorske plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske te načinu i uvjetima obavljanja nadzora i upravljanja pomorskim prometom uvažit će se primjedbe dijela domaćih brodara. Pravilnikom se predviđa proširenje obalnog morskog područja u kojem se dopušteno sidrenje s 50 na 70 metara te dodatno pojašnjava pojam dužine ispuštenog sidrenog lanca ili užeta. Također, dorađuju se odredbe o plovidbi u Murterskom moru, Žirjanskom i Vrgadskom kanalu, Pašmanskom tjesnacu, kanalu sv. Ante te ušćem rijeke Krke. Uvodi se obveza posjedovanja sustava za automatsku identifikaciju (AIS) klase A i za sve brodove vrste tegljač, s ciljem povećanja sigurnosti plovidbe i učinkovitijeg nadzora i upravljanja pomorskim prometom, a dodatno se uređuju uvjeti slijetanja i uzlijetanja hidroaviona u skladu s odredbama Zakona o zračnom prometu.
Nacrtom prijedloga
Pravilnika o uvjetima i načinu obavljanja djelatnosti hidrografske izmjere ovlaštenih pravnih osoba jasnije se utvrđuje razine ovlaštenja za obavljanje hidrografske izmjere, kao i tehnički i stručni uvjeti za njihovo dobivanje. Precizira se i postupak izdavanja ovlaštenja, od podnošenja zahtjeva i neposrednog očevida do vođenja evidencija o ovlaštenim pravnim osobama. Također se utvrđuje postupak obavljanja hidrografske izmjere, obveze izvješćivanja, pregled i ovjera hidrografskog elaborata te njegov sadržaj, rad stručnog povjerenstva za pregled hidrografskih elaborata, uvjeti i način nadzora, kao i visina naknade za ovjeru elaborata.
Nacrtom prijedloga
Uredbe o jedinstvenom sučelju za formalnosti u pomorskom prometu stvaraju se preduvjeti za učinkovitu, točnu i cjelovitu primjenu Uredbe (EU) 2019/1239 u Republici Hrvatskoj. Ujedno se i uspostavlja pravni okvir za daljnji razvoj jedinstvenog nacionalnog pomorskog sučelja, učinkovitu razmjenu podataka i suradnju među dionicima te njegovo povezivanje sa centralnim europskim okružjem jedinstvenog pomorskog sučelja („EMSWe”).
Prijedlogom
Uredbe o dopunama Uredbe o vrstama djelatnosti i visini minimalne naknade za dodjelu dozvola na pomorskom dobru omogućuje se davateljima dozvola da za događanja od javnog interesa za lokalnu zajednicu umanje naknadu od standardne minimalne naknade od 1.000 eura po danu. Iznimno, događanja nekomercijalnog karaktera mogu dobiti dozvolu i bez naknade. Mogućnost davanja dozvole na pomorskom dobru s umanjenom naknadom, odnosno bez naknade mora biti predviđena Planom upravljanja pomorskim dobrom.
Nacrt prijedloga
Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2023/1805 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. rujna 2023. o upotrebi obnovljivih i niskougljičnih goriva u pomorskom prometu i izmjeni Direktive 2009/16/EZ donosi poboljšanje kvalitete života u priobalnom području, posebno u naseljenim gradovima blizu morskih luka, zahvaljujući postupnoj eliminaciji emisija stakleničkih plinova u lukama. Uredba postavlja maksimalne granice godišnjeg prosječnog intenziteta stakleničkih plinova za energiju koju koriste brodovi iznad 5000 bruto tona koji pristaju u europskim lukama, bez obzira na njihovu zastavu. Cilj je osigurati postepeno smanjenje intenziteta stakleničkih plinova goriva u pomorskom prometu tijekom vremena, počevši sa smanjenjem od 2% u 2025. i dosežući smanjenje do 80% do 2050. godine. Također, potiče se veća upotreba obnovljivih i niskougljičnih goriva, prije svega nalažući putničkim i kontejnerskim brodovima korištenje kopnenog napajanja električnom energijom ili upotrebu alternativnih tehnologija s nultom stopom emisija.
Na konferenciji na kojoj su predstavljeni navedeni propisi, uz ministra Butkovića sudjelovali su i ravnatelji nadležnih ustrojstvenih jedinica Ministarstva mora prometa i infrastrukture Dražen Antolović, Siniša Orlić i Nina Perko sa suradnicima.
PRILOG
Pisane vijesti
