U organizaciji Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka u Dubrovniku je danas predstavljena Pretpristupna pomorska strategija Republike Hrvatske s posebnim osvrtom na zaštitu Jadrana.
Predstavljanju su nazočili predstavnici jadranskih država - Italije, Albanije, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Srbije i Crne Gore - predstavnici Europske komisije, Malte, međunarodnih financijskih institucija te brojni predstavnici pomorskog gospodarstva i znanosti iz Hrvatske.
Govoreći o gospodarskim obilježjima Strategije, državni tajnik za more Branko Bačić je istaknuo kako ona polazi od raščlamba dosadašnjih dostignuća u hrvatskom pomorstvu, sadašnjega stanja i promišljanja budućeg položaja hrvatskoga pomorstva.
Strategija, podijeljena u četiri dijela, govori o položaju pomoraca, brodarstva, luka te pomorskoj sigurnosti, sigurnosnoj zaštiti i zaštiti okoliša. Suvremeno hrvatsko pomorstvo, kazao je Bačić, utemeljeno je na bogatoj tradiciji dubrovačkoga pomorstva koje je u 16. stoljeću bilo treće na svijetu s 200 brodova i pet tisuća pomoraca.
Po njegovim riječima 90 posto svjetske trgovine obavi se brodovima, svjetska flota ima 46.222 broda, gradi se 4.291 brod, pomorstvo ostvaruje 380 milijarda dolara od vozarina ili oko pet posto ukupnog svjetskoga gospodarstva, Europska unija je na prvom mjestu u svjetskom brodarstvu te brodari Europske unije nadziru 40% svjetske flote.
U hrvatskom upisniku brodova upisano je 1.575 brodova, a u upisniku jahti i očevidniku brodica 102.916 plovila, ukupan prihod lučkoga sustava je 552 milijuna kuna, a hrvatska brodogradnja je na šestom mjestu u svijetu s ugovorena 74 broda ukupne vrijednosti 2,5 milijarde dolara, što je 1,31% svjetskih narudžbi, iznio je Bačić.
U međunarodnoj plovidbi je 187 brodova u vlasništvu 14 hrvatskih brodara okupljenih u udruzi "Mare Nostrum", a 31 brod još je pod stranom zastavom. U zadnje dvije godine u gradnju 22 broda uloženo je 410 milijuna dolara, a ugovoreno je 15 novih u vrijednosti 500 milijuna dolara. Hrvatski trajekti prevezli su u ovogodišnjoj turističkoj sezoni deset milijuna putnika i više od tri milijuna vozila, a ribarska flota ima 3700 uglavnom manjih brodova.
Govoreći o brodarstvu Bačić je najavio nastavak državnog poticanja gradnje brodova za hrvatske brodare u domaćim brodogradilištima, obnovu "Jadrolinijine" i ribarske flote, za što je već ugovorena izgradnja 26 novih i modernizacija sedam brodova, te poticanje gradnje izletničke flote. Najavio je i donošenje novog Zakona o linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu koji će pridonijeti održivom gospodarskom razvitku hrvatskih otoka.
Podsjetio je da se u šest hrvatskih luka od osobita gospodarskog značenja - Rijeku, Zadar, Šibenik, Split, Ploče i Dubrovnik - te 42 luke županijskoga i 285 luka lokalnog značenja planira uložiti oko 600 milijuna eura. Državni tajnik je pritom upozorio da nesređeni imovinsko-pravni odnosi na pomorskom dobru usporavaju ulaganja u lučki sustav te najavio donošenje novoga Zakona o pomorskom dobru.
O pomorskoj sigurnosti, sigurnosnoj zaštiti i zaštiti okoliša govorio je pomoćnik ministra za pomorski promet, pomorsko dobro i luke kapetan Mario Babić. Istaknuo je da su među najvažnijim zadaćama podizanje razine sigurnosti hrvatske flote i uvrštavanje brodova u međunarodnoj plovidbi na Bijelu listu Pariškog memoranduma do 2009., uspostava cjelovita sustava nadzora i upravljanja prometom na Jadranu, očuvanje čistoće Jadranskog mora, unaprjeđivanje sustava obrazovanja i podizanje standarda života i rada na brodovima te razine ekološke zaštite u lukama.
"Pretpristupnom pomorskom strategijom određeni su ciljevi i mjere za njihovo ostvarenje, kako bi se do ulaska Hrvatske u EU potpuno uskladilo hrvatsko pomorsko zakonodavstvo s pravnom stečevinom Unije te pomorsko gospodarstvo prilagodilo poslovanju na zajedničkom tržištu", rečeno je, među ostalim, na predstavljanju Strategije. (Hina)
Branko Bačić, državni tajnik za more: Gospodarski aspekt /prezentacija
Pretpristupna pomorska strategija / 
prezentacija