FOTO: 24sata
U Zagrebu je u ponedjeljak održana konferencija pod nazivom „TEN-T mreža: Prometna povezanost za konkurentnije gospodarstvo” na kojoj je bilo govora o značaju TEN-T mreže za Republiku Hrvatsku, mogućnostima koje ona pruža za razvoj nacionalne prometne infrastrukture te jačanju gospodarske konkurentnosti i povezanosti na europskoj razini.
Naime, TEN-T mreža ili Transeuropska prometna mreža temelj je prometne povezanosti Europske unije, a za Hrvatsku ona ima višestruko značenje i potvrđuje vrijednost geoprometnog položaja, ali i otvara mogućnosti daljnjih ulaganja i korištenje dodatnih europskih sredstava za razvoj hrvatskog prometnog sustava.
Uredba o TEN-T mreži donesena je 2013. godine, a posljednjim izmjenama Uredbe usvojenima prošle godine Hrvatska je, uz već postojeća dva prometna koridora (Mediteranski koridor i koridor Rajna - Dunav), dodatno pozicionirana na još dva - Baltičko more - Jadransko more i Zapadni Balkan - Istočni Mediteran.
„Time smo dobili još dva izuzetno značajna prometna pravca te se pozicionirali kao jedno od glavnih europskih prometnih čvorišta. S druge strane Hrvatska dobiva tu mogućnost povezivanja svih svojih regija, od Istre, Dalmacije, Slavonije, konkretno 430 km novih cestovnih pravaca, 450 km novih željezničkih pruga i čitav niz luka. U ovom slučaju, u osnovnu mrežu su ušle i luka Split i luka Ploče čime se, uz luku Rijeka, stvaraju mogućnost daljnjeg razvoja prometne infrastrukture, mogućnost kolanja ljudi i roba, a ljudima se pruža dodatna sigurnost putovanja, dostupnost i pretpostavke razvoja tih prostora“, rekao je državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture
Tomislav Mihotić otvarajući konferenciju.
U svojoj prezentaciji o TEN-T mreži, ravnatelj Uprave za EU fondove i strateško planiranje
Damir Šoštarić govorio je o projektima koje Hrvatska trenutno provodi, a koji se zahvaljujući položaju na europskim prometnim koridorima sufinanciraju europskim sredstvima, poput luke Slavonski Brod, luke Vukovar, željezničke pruge prema mađarskoj granici, dijela pruge Zagreb-Rijeka, brojnih luka na Jadranskoj obali i dr..
U panel rastavama koji su uslijedile u drugom dijelu konferencije razgovaralo se o upravljanju lancima opskrbe i multimodalnim prometnim rješenjima te o učinkovitijem i održivom prometu. Na prvom panelu sudjelovali su
Ivić Vodopija, direktor za istočni Jadran i srednju Europu MAERSK,
Hrvoje Ordulj, šef Odjela za sigurnost prometa u HAC-u,
Ivan Kršić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture,
Vojko Kocijan, voditelj odjela za razvoj i projekte iz Lučke uprave Rijeka te
Petar Glavaš, član uprave ENNA Transport i ENNA Logic. Na panelu na kojem se razgovaralo o održivom prometu i učinkovitim rješenjima sudjelovali su
Krešimir Vidović, stručnjak za inteligentne transportne sustave iz Ericsson Nikola Tesla,
Željko Ukić, predsjednik Uprave HŽ Putnički prijevoz, Nina Dusper Sušić, izvršna direktorica urbane mobilnosti i infrastrukture iz Končara, Dario Soldo, direktor Sektora za promet HGK-a te Zvonimir Viduka, član Uprave ALTPRO-a.
Konferenciju su organizirali 24sata d.o.o. pod pokroviteljstvom Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, uz partnerstvo sa ENNA grupom, Hrvatskom gospodarskom komorom, Ericsson Nikola Teslom, Hrvatskom Poštom, Lučkom upravom Rijeka, Lučkom upravom Split, Lučkom upravom Ploče, Hrvatskim autocestama, KONČAR-om, HŽ Infrastrukturom i HŽ Putničkim prijevozom.
Najave
