U organizaciji portala eVaraždin, a u suradnji s Hrvatskim cestama, HŽ Infrastrukturom i Varaždinskom županijom, u ponedjeljak je u Varaždinu održana konferencija pod nazivom „Hrvatski Sjever: Brze ceste i željeznica“.
Riječ je o konferencija na kojoj se govori o prometnoj infrastrukturi na Sjeveru Hrvatske, a ove godine u fokusu je bila integracija cestovnog i željezničkog prometa, kao i važnost prometne infrastrukture te cestovne i željezničke mreže za svaku pojedinačnu županiju na Sjeveru.
Pozdravni govor je, uz domaćina konferencije i župana Varaždinske županije
Anđelka Stričaka, održao i
Žarko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. U svom je govoru pozdravio održavanje navedene konferencije, za koju smatra da je neophodna za zdravu suradnju svih županija na Sjeveru Hrvatske koje imaju mnogo toga zajedničkog. „Kada gledamo područje Sjeverne Hrvatske te realizaciju i dinamiku prometnih projekata, veliki dio tih projekata je završen, pogotovo u području cestovne infrastrukture, što naravno ne znači da i dalje nemamo potreba, pogotovo što se tiče obilaznica i gospodarskih cesta koje spajaju određene poslovne zone te smanjuju promet u određenim urbanim središtima“, rekao je državni tajnik Tušek te se nadovezao kako je općenito mnogo toga napravljeno, ne samo u području cestovne već i željezničke infrastrukture, te je „u osam godina mandata ove Vlade samo za projekte željezničke infrastrukture na Sjeveru već investirano i realizirano gotovo 350 milijuna eura“.
Državni tajnik Tušek osvrnuo se i na status nekih od najznačajnijih projekata u području cestovne infrastrukture, posebno na izgradnju brzih cesta Varaždin - Ivanec - Krapina, Popovec - Marija Bistrica - Zabok te Farkaševac - Bjelovar - Virovitica. Po pitanju brze ceste Varaždin - Ivanec - Krapina istaknuo je kako je prva dionica ugovorena te je naglasio kako je za tu cestu potrebno osigurati jednu zdravu i kontinuiranu dinamiku, uz smislu kada se jedna faza dionice završi da druga faza dionice bude isprojektirana i kako bi se odmah moglo krenuti dalje u realizaciju. Također se osvrnuo i na kapitalni projekt u Krapinsko-zagorskoj županiji, odnosno novu fazu ceste Zlatar Bistrica - Marija Bistrica, za koji se očekuje potpisivanje ugovora krajem godine. „Što se tiče brze ceste Farkaševac - Bjelovar - Virovitica grade se dionice do Bjelovara koje bi trebale biti dovršene 2026. godine, a od travnja ove godine u gradnji je i dionica Špišić Bukovica - Virovitica. Za preostale dionice od Bjelovara, preko Virovitice do Terezinog polja u tijeku je izrada glavnih projekata i ishođenje građevinskih dozvola“, istaknuo je državni tajnik Tušek. Naglasio je i važnost Podravskog ipsilona te izvijestio o stanju radova na brzoj cesti DC10 od Križevaca do Koprivnice i zaključio kako cijeli projekt ima zdravu dinamiku.
Govoreći o važnosti željeznica državni tajnik Tušek spomenuo je kako je ona postala apsolutni prioritet nakon velikog investicijskoj ciklusa u području cestovne infrastrukture. „Prije svega potrebno je revitalizirati naše međunarodne koridore, a nakon toga niz ostalih dionica i pruga diljem županija, obzirom da je željeznica u konačnici najdostupniji i ekološki najodrživiji oblik prijevoza u kontekstu zelene tranzicije, ali ujedno i najskuplji za izgradnju i rekonstrukciju“, poručio je državni tajni Tušek. „Ozbiljni projekti, kada govorimo o dvotračnim i elektrificiranim prugama za teretni i putnički promet na brzini od nekih 160 km/h, iznose trenutačno otprilike 350 milijuna eura“, rekao je naglasivši kako se radi o ogromnim zahvatima u investicijskom, projektom i tehnološkom smislu koji sada postaju i hrvatska stvarnost, ali i stvarnost hrvatskog Sjevera. „Zato nam je iznimno drago da dionica koja je na međunarodnom koridoru koji povezuje mađarsku granicu i Zagreb, odnosno dionica Križevci - Koprivnica - državna granica u vrijednosti od 350 milijuna eura, ulazi u svoju završnu fazu“, istaknuo je državni tajnik Tušek. Govoreći o daljnjim projektima u željezničkoj infrastrukturi, državni tajnik Tušek osvrnuo se na intenziviranje radova na dionici Dugo Selo - Križevci čiji se završetak očekuje do kraja 2025. godine, kao i o planiranim radovima na obnovi dionice Kloštar - Koprivnica - Varaždin i dionice Varaždin - Čakovec.
„Svi projekti koji su bitni za Sjever u su našem apsolutnom fokusu i među našim prioritetima“, zaključio je u svojem govoru državni tajnik Tušek, naglasivši da kada pričamo o željeznicama ne govorimo samo o infrastrukturi, već i o obnovi kolodvora i nabavci novih vlakova.
„Nakon prošlogodišnje konferencije o brzim cestama koja je bila odlično popraćena, smatram da je bilo važno da se ponovno okupimo i vidimo što smo od tada do danas odradili i koji nam izazovi predstoje. Brzim cestama je cilj preusmjeriti promet iz naseljenih mjesta, poboljšati povezanost sa sjedištima susjednih županija i povećati sigurnost na cestama,“ istaknuo je župan Varaždinske županije Anđelko Stričak naglasivši kako je ove godine odlučeno u raspravu uključiti i željeznički promet te raspraviti načine kako ga učinkovito integrirati zajedno sa cestovnim prometom.
Nakon uvodnih govora, održana su dva panela pod nazivom "Brze ceste i/ili željeznica" te „Željeznice kao budućnost, željeznički prijelazi kao sadašnjost“. Na navedenim panelima govorilo se o značajnim investicijama na području Hrvatskog sjevera, važnosti brzih cesta i obilaznica te povezivanja sjedišta županija te je naglašena važnost kontinuiteta projekata. Istaknuta je i važnost poticanja javnog putničkog prijevoza, kao i značaj intermodalnog prometa za dekarbonizaciju prometnog sektora.
Uz državnog tajnika Žarka Tušeka i župana Varaždinske županije Anđelka Stričaka, na konferenciji su sudjelovali, između ostalih, i župan Međimurske županije
Matija Posavec, župan Krapinsko-zagorske županije
Željko Kolar, župan Koprivničko-križevačke županije
Darko Koren, saborski zastupnik i načelnik Gornjeg Kneginca
Goran Kaniški, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture
Ivan Kršić, član Uprave Hrvatskih cesta
Alen Leverić te gradonačelnici i načelnici s području navedenih županija i drugi.
Najave
