Danas je u okviru hrvatskog predsjedanja Jadransko-jonskom inicijativom u organizaciji Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i Ministarstva vanjskih i europskih poslova održana
Konferencija o prometnoj povezanosti Jadransko-jonske regije koja ujedno predstavlja i neformalnu inauguraciju
novog europskog prometnog koridora Zapadni Balkan - Istočni Mediteran (
karta .pdf).
Konferenciju je otvorio predsjednik Vlade
Andrej Plenković koji je istaknuo važnost jače integracije Republike Hrvatske u prometnu mrežu Europske unije, istaknuvši kako je riječ o velebnom političkom i diplomatskom događaju, koji govori i u prilog tome kako je Hrvatska dobro strateški pozicionirana. Naime, jučer je u Europskom parlamentu izglasana izmjena Uredbe o Transeuropskoj prometnoj mreži (TEN-T) kojom se Hrvatska pozicionira na dodatna dva europska prometna koridora: Baltičko more - Jadransko more i Zapadni Balkan - Istočni Mediteran.
„Mi smo zemlja koja je, proporcionalno gledajući u odnosu na raniji sustav paneuropskih koridora, doživjela najviše promjena i to pozitivnih. Nitko se nije izborio za više kilometara bilo željezničkih, bilo cestovnih, bilo luka od Hrvatske. Dakle, četiri velika koridora i ukupno proporcionalno najveća promjena.“ , istaknuo je predsjednik Vlade te dodao kako je ovim izmjenama po prvi puta koridor došao do Splita, kao i da pri slijedećoj reviziji treba pravac provući do Dubrovnika preko Crne Gore pa dalje do Grčke.
Izmjenama ove Uredbe Hrvatska se nalazi na ukupno četiri prometna koridora, uz postojeće koridore Mediteranski i Rajna - Dunav koridor, pozicioniramo se i na dodatna dva, čime se Hrvatskoj otvaraju mogućnosti dodatnih ulaganja iz EU sredstava u željezničku, cestovnu, zračnu, pomorsku i riječnu infrastrukturu, uključujući i dijelove Hrvatske koji do sada nisu bili prepoznati u Uredbi. Naime, izmjenama je uvršteno novih 802 km pruga te novih 706 km autocesta dok je u sklopu izmjena u sveobuhvatnu mrežu dodano i novih 356 km željezničkih pruga (npr. istarske i podravske dionice pruga), 250 km cesta (npr. Zagvozd - Imotski - DG), 8 novih luka (Korčula, Stari Grad, Hvar, Supetar, Preko, Rogač, Rab i Cres uz već postojeće Pulu, Rijeku, Zadar, Šibenik, Ploče, Dubrovnik i Split) i 5 novih urbanih čvorova (Osijek, Varaždin, Zagreb, Rijeka i Split).
Govoreći o važnosti izmjena mreže koridora, zamjenica direktora Opće uprave za mobilnost i promet Europske komisije
Maja Bakran Marcich, pojasnila je kako je jedino još Njemačka u takvoj poziciji, odnosno, nalazi se na četiri koridora kao i Hrvatska. Istaknula je i kako TEN-T mreža osigurava povezanost EU i njenog tržišta te kako je ovim izmjenama Uredbe po prvi puta mreža koridora proširena i na zemlje koje nisu kandidatkinje, a Jadransko-jonska regija postaje povezana europskim prometnim koridorima.
Ministar vanjskih i europskih poslova
Goran Grlić Radman rekao je kako Hrvatska, kao neposredni susjed regije Zapadnog Balkana i snažan zagovaratelj politike proširenja pozdravlja sve aktivnosti usmjerene na jačanje povezivosti između EU-a i regije Zapadnog Balkana. „Tijekom posljednje revizije TEN-T koridora u Vijeću Hrvatska se snažno zalagala za proširenje postojećeg koridora Baltik-Jadran prema južnoj Hrvatskoj, kao preteče budućeg Jadransko-jonskog koridora. Upravo će Jadransko-jonski koridor značajno unaprijediti povezivost u okviru EUSAIR regije o kojoj danas govorimo.“, rekao je Grlić Radman i dodao kako će prošireni prometni prostor EU-a zasigurno donijeti koristi ne samo EU-u nego i našim neposrednim susjedima, gdje regija Zapadnog Balkana ima posebnu važnost za Hrvatsku.
U kontekstu prometne povezanosti jadransko-jonske regije, državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture
Josip Bilaver istaknuo je novo uspostavljeni europski prometni koridor Zapadni Balkan - Istočni Mediteran, kao ključnu poveznicu svih zemalja sudionica Strategije za Jadransko-jonsku regiju, koji doprinosi promicanju održivog razvoja i gospodarskog rasta. „Taj koridor povezuje sve zemlje sudionice u ovoj Strategiji i služi kao izvrstan primjer makroregionalne suradnje. Mi trenutno ulažemo velike napore u to da naš dio koridora, od Zagreba kroz Slavoniju, bude operativan do 2030 godine.”, rekao je Bilaver pojasnivši da Hrvatska također namjerava raditi na razvoju i modernizaciji infrastrukture koridora kako bi se omogućila upotreba alternativnih goriva, pridonoseći tako i naporima za dekarbonizaciju prometa.
Podsjetimo, u lipnju prošle godine Hrvatska je preuzela predsjedanje Strategijom za jadransko-jonsku regiju (EUSAIR), kojom se želi promicati održivi gospodarski i društveni rast u ovoj regiji, a jedan od ciljeva kojima se to želi postići je i prometna povezanost.
Na konferenciji, na kojoj su sudjelovali predstavnici Europske komisije, nadležnih ministarstava i predstavnici industrije, predstavljena je nova, odnosno izmijenjena TEN-T Uredba te su održane dvije panel rasprave pod nazivom „
ECT koridor Zapadni Balkan - Istočni Mediteran - prilika za razvoj jadransko-jonske regije“ i „
Usklađeni razvoj prvog koridora izvan EU - prepreke u provedbi“.
Najave
