Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture
Oleg Butković posjetio je danas, 25 listopada trenutačno najveće željezničko gradilište u zemlji, projekt HŽ Infrastrukture „Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica“. Projekt vrijedan 350 milijuna eura, sufinanciran iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), uvršten je na listu strateških projekata Republike Hrvatske.
Radovi se trenutačno izvode duž cijele dionice duge 42,6 km, a potpredsjednik Vlade i ministar Butković je u pratnji predsjednika Uprave HŽ Infrastrukture
Ivana Kršića, župana Koprivničko - križevačke županije
Darka Korena, gradonačelnika Križevaca
Maria Rajna i predstavnika izvođača radova turske tvrtke Cengiz Insaat, posjetio novoizgrađeni nadvožnjak Križevci.
"Što se tiče radova i projekta od mađarske granice do Križevaca kojima danas svjedočimo, daju nam vjeru, snagu i ohrabrenje da se veliki infrastrukturni projekti mogu realizirati Hrvatskoj. Ovo je nakon Pelješkog mosta jedan od najvećih projekata.", izjavio je prilikom obilaska projekta potpredsjednik Vlade i ministar Butković najavivši i dodatna ulaganja u željezničku infrastrukturu diljem zemlje koja bi se realizirala uz pomoć kredita Europske investicijske banke u iznosu od 900 milijuna eura: "Kredit ćemo koristiti za obnovu željezničke infrastrukture na svim onim lokacijama i dionicama koje se ne mogu financirati europskim fondovima. Započinjemo s realizacijom tog kredita od siječnja 2024., kada snažno idemo u obnovu i rekonstrukciju lokalnih i regionalnih pruga.", dodao je Butković.
Predsjednik Uprave Kršić izjavio je kako je HŽ Infrastruktura u mandatu ove Vlade započela mnogo projekata, ali nijedan nije bio tako zahtjevan i važan kao ovaj od Križevaca do Mađarske. Izrazio je i zadovoljstvo novom investicijom EIB-a u željeznice:
"Zahvaljujući ovom kreditu već smo započeli aktivnosti za pripremu tih projekata. Sljedeće godine počinjemo rekonstruirati podravsku magistralu, od Osijeka preko Našica, Čaglina i Virovitice prema Čakovcu. Karlovac – Mahično praktički smo već i počeli, također od Zaboka prema Krapini, a rekonstruirat ćemo i dosta kolodvora koji su jako važni za građane i putnike. Pokrenuli smo jedan veliki investicijski ciklus u željeznicu. U sljedećih deset godina planiramo investirati dodatnih šest milijardi eura u glavne koridore od Rijeke do mađarske granice i od Slovenije do granice sa Srbijom."
Gradonačelnik Križevaca Rajn tijekom obilaska rekao je: "Ako netko može biti zadovoljan ovim projektom, to je grad Križevci. Ovaj projekt mijenja vizuru grada u infrastrukturnom, sigurnosnom i društvenom smislu. Moram pohvaliti kvalitetnu suradnju s HŽ Infrastrukturom. Naravno da projekti na željeznici imaju svoju dinamiku koju ne možemo ubrzati pa moram zahvaliti građanima na strpljenju tijekom svih radova jer će ovaj grad mnogo bolje od toga živjeti."
Medijima se obratio i koprivničko - križevački župan Koren: "Izražavam zadovoljstvo što sam na čelu županije u kojoj se trenutačno provodi najveći investicijski ciklus u povijesti ovih prostora. Imamo ukupno preko 700 milijuna eura investicija na prostoru jedne tako male županije. Ne znam što bih više od toga trebao reći, nego pohvaliti sve na ovom projektu, koji može biti ogledni primjer mnogima."
U sklopu projekta Križevci – Koprivnica – državna granica uz rekonstrukciju i izgradnju kolosijeka bit će izvedene rekonstrukcija, izgradnja i prenamjena deset kolodvora i stajališta. Bit će izgrađeno i sedam mostova, jedna galerija, tri vijadukta, od čega je jedan prijelaz za životinje, osam cestovnih nadvožnjaka, dva cestovna podvožnjaka i deset pješačkih pothodnika. Na postojećoj pruzi nalazi se 13 željezničko - cestovnih prijelaza i četiri pješačka prijelaza, od čega će u sklopu projekta neki biti denivelirani, a na preostalima će biti ugrađeni novi uređaji za osiguranje – polubranici sa svjetlosno - zvučnom signalizacijom. Izvode se i radovi na kontaktnoj mreži i ostalim elektroenergetskim postrojenjima, na signalno - sigurnosnome i prometno - upravljačkome te telekomunikacijskome sustavu. U stajalištima i kolodvorima bit će izgrađeni novi peroni, nadstrešnice, pothodnici i parkirališta za automobile i bicikle te omogućen lakši pristup osobama smanjene pokretljivosti.
Po završetku projekta vlakovi će moći voziti brzinom do 160 km/h, s ograničenjem do 150 km/h u Lepavini i 100 km/h u Koprivnici jer na tim je područjima riječ o gradskim područjima sa specifičnim ograničenjima.
Očekivani kraj radova na projektu je 2025. godine.
Najave
