Predstavljeni rezultati projekta Strateška dokumentacija razvoja vodnih putova i luka unutarnjih voda RH za razdoblje 2018.-2028.

Na završnoj konferenciji projekta "Strateška dokumentacija razvoja vodnih putova i luka unutarnjih voda Republike Hrvatske za razdoblje 2018.-2028.", održanoj u srijedu, 31. kolovoza u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, predstavljeni su rezultati ovog projekta koji će poslužiti kao temelj razvoja unutarnje plovidbe u Republici Hrvatskoj, dijela međunarodnog sustava plovidbe unutarnjim vodnim putovima.
 
Ravnateljica Uprave unutarnje plovidbe u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Duška Kunštek pojasnila je kako je riječ o višegodišnjem projektu koji se odnosi na izradu cjelokupne strateške dokumentacije razvoja plovnih puteva i luka te pristaništa u Hrvatskoj, a sastoji se od Strategije razvitka riječnog prometa, Strateške procjene utjecaja na okoliš te Srednjoročnog plana razvitka vodnih putova, luka i pristaništa čiji je sastavni dio i Akcijski plan koji obuhvaća i reviziju Master planova tri državne luke –Vukovar, Slavonski Brod i Osijek.
 
"Tijekom izrade same strateške dokumentacije definirani su osnovni ciljevi i mjere razvoja plovnih puteva što je vidljivo, u konačnici, i iz jedne detaljne analize koja je proizašla u Akcijskom planu, a kojom se kroz desetogodišnje razdoblje planira uložiti oko 900 milijuna eura u revitalizaciju plovnih puteva i postojeće infrastrukture u lukama te u buduću infrastrukturu, u pristaništa, u riječni turizam i slično.", rekla je ravnateljica Uprave unutarnje plovidbe te dodala kako se kroz Akcijski plan u naredne tri godine planira uložiti 82 milijuna eura. "To je, u odnosu na posljednjih petnaest godina ulaganja u riječni promet, značajni iskorak i prepoznavanje stvarnog značaja riječnog prometa.", zaključila je ravnateljica Kunštek.
 
Na konferenciji je istaknuto i kako Hrvatska ima prirodne preduvjete za razvoj unutarnje plovidbe, a hrvatski vodni putovi sastavni su dio europske prometne mreže i posjeduje četiri riječne međunarodne luke. Uz to, spomenuti su neki od važnijih projekata koji se provode s ciljem povećanja sigurnosti plovidbe te obnove i izgradnje infrastrukture u tim lukama, kao što su terminali za pretovar tereta u lukama Slavonski Brod i Osijek, priprema dokumentacije za izgradnju vertikalne obale u luci Vukovar, zatim izgradnja međunarodnog zimovnika na Dunavu u Opatovcu, razvoj sustava obilježavanja vodnih putova, revitalizacija rijeke Kupe Eko ReKupa i mnogi drugi. Dok se iz Nacionalnog plana oporavka otpornosti planira izgradnja tri komunalna pristaništa za prihvat otpada s plovila u Vukovaru, Slavonskom Brodu i Osijeku te nova skela „Križnica“ u Općini Pitomača.
 
Govoreći i tome koliko je važna infrastruktura riječnog prometa i koje su njene koristi, osobito u kontekstu prisutnih klimatskih promjena i ispunjenja cjelokupnog europskog zelenog plana, ravnateljica Kunštek istaknula je kako Europa izrazito potencira riječni promet te kako Hrvatska mora i želi pratiti te trendove. "Zbog toga se i značajno više sada ulaže u tu vrstu infrastrukturu i u revitalizaciju nego što se ulagalo prije, a posebice zbog toga što su klimatske promjene zapravo izrazite i zato što se vide vodostaji i same okolnosti u vodnom tijelu koje nam govore i upućuju nas da moramo napraviti značajnije infrastrukturne pomake kako bi osigurali taj promet."
 
Projekt izrade Strateške dokumentacije razvoja vodnih putova i luka unutarnjih voda Republike Hrvatske za razdoblje 2018.-2028. vrijedan je 11.356.728,00 kuna, a s 85 posto sufinancirao se sredstvima Europske unije.

Pisane vijesti