Državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture
Josip Bilaver sudjelovao je u četvrtak, 11. studenoga na panelu "Višegodišnji financijski okvir korištenja EU sredstava 2021. – 2027. / Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2026.", koji se održavao u okviru konferencije "Ekonomska politika Hrvatske u 2022. – postpandemijski izazovi".
U sklopu navedenog panela ukratko su predstavljeni planovi ulaganja kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) i kroz Višegodišnji financijski okvir, koji se tek treba usvojiti.
Državni tajnik Bilaver tijekom sudjelovanja na panelu istaknuo je kako je prioritet digitalizacija i ekologizacija cijelog prometnog sektora, s posebnim naglaskom na ulaganja u željezničku infrastrukturu te širokopojasni internet.
Vezano za ulaganja u željezničku infrastrukturu, državni tajnik Bilaver je istaknuo visoku ugovorenost iz EU fondova za projekte prometne infrastrukture u programskom razdoblju 2014.-2020. iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija te iz Instrumenta za povezivanje Europe spomenuvši neke od najznačajnijih željezničkih projekata. Također je spomenuo kako NPOO uključuje reformske i investicijske mjere usmjerene na povećanje poslovne i okolišne održivosti željezničkog sustava. "Reforme su usredotočene na ključna područja upravljanja sektorom, upravljanja željezničkim društvima i poslovanjem, planiranja ulaganja i financiranja te razvoja znanja, tehnologija i vještina željezničkog sektora.", rekao je državni tajnik istaknuvši kako je, u cilju poboljšanja financijske i operativne učinkovitosti željezničkih društva te poboljšanja upravljanja istima, Odlukom Vlade o prihvaćanju Modernizacije i restrukturiranja željezničkog sektora od 1. srpnja 2021., uspostavljen okvir za modernizaciju i restrukturiranje željezničkog sektora. Cilj je upravo povećanje njegove konkurentnosti i učinkovitosti, kao i pružanja boljih usluga korisnicima u putničkom i teretnom prometu.
"Do kraja prvog tromjesečja 2023. godine očekuje se stupanje na snagu Strategije razvoja željezničkog sustava kojom će se utvrditi ciljevi, mjere, indikatori uspješnosti provedbe i programi razvoja usluga željezničkog prijevoza i infrastrukture te upravljanja.", rekao je državni tajnik najavivši kako se očekuje usvajanje dva srednjoročna akta strateškog planiranja: Nacionalnog plana razvoja željezničke infrastrukture i Nacionalnog plana upravljanja željezničkom infrastrukturom i uslužnim objektima i razvoja usluga željezničkog prijevoza. Navedenim nacionalnim planovima odredit će se projekti i aktivnosti te izvori financiranja potrebni za provedbu programa i mjera iz Sektorske strategije.
Vezano uz razvoj širokopojasnog interneta, državni tajnik je pojasnio kako Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture kao Nositelj koordinira i prati provedbu Nacionalnog programa razvoja širokopojasne agregacijske infrastrukture u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja (NP-BBI). "Odašiljači i veze, kao trgovačko društvo u 100 postotnom vlasništvu i od strateškog interesa Republike Hrvatske, upravlja provedbom programa čiji je cilj izgradnja nacionalne NGN agregacijske pasivne infrastrukture, kao infrastrukturnog preduvjeta za implementaciju agregacijskih mreža koje će povezivati NGA pristupne mreže i jezgrene nacionalne mreže.", rekao je državni tajnik te naglasio kako su sredstva potrebna za provedbu NP-BBI programa većinom osigurana unutar Europskog fonda za regionalni razvoj u financijskom razdoblju 2014.-2020..
"Ekonomska politika Hrvatske u 2022. – postpandemijski izazovi", 29. tradicionalno savjetovanje Hrvatskog društva ekonomista, održalo se u Opatiji od 10. do 12. studenoga 2021., a fokus izlaganja i panela bio je na gorućim temama hrvatskoga gospodarstva u postpandemijskom vremenu, kao što su tržište rada, digitalizacija, zelena ekonomija, Nacionalni plan oporavka i otpornosti i dr.
Najave
