Otočno vijeće, na svojoj je drugoj sjednici održanoj na otoku Zlarinu, razmotrilo i prihvatilo 11 Državnih programa razvitka otoka koje bi uskoro trebala usvojiti i donijeti Vlada Republike Hrvatske. Riječ je o 11 od ukupno 14 državnih programa kojima se definiraju ciljevi, mjere i projekti budućeg ujednačenog i održivog razvitka otoka. Državnim programima razvitka otoka definiraju se provoditelji i dinamika provođenja usklađena s mogućnostima Državnog proračuna, proračuna obalno-otočnih jedinica lokalne i područne samouprave i mogućnostima ostalih provoditelja programa.
Prije početka sjednice Otočnog vijeća svečano je pušten u promet sanirani pristanišni gat na Zlarinu. Sanacija je stajala 2,4 milijuna kuna, a sudjelovali su Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka sa 1,6 milijuna kuna, Lučka uprava Šibenik sa 700.000 kuna i Grad Šibenik sa 100.000 kuna. Investitor je Lučka uprava Šibenik, a izvođači radova bili su Submar – Mali Lošinj i Neptun-sub iz Šibenika. Izvršena je kompletna sanacija gata, kako podmorskih zidova, tako i nadmorskog dijela i ugrađeno 600 prostornih metara betona i 10 tona čelične armature. Ovaj gat, dužine 128 i širine 14 metara, najveći je pomorsko-građevinski objekt na otocima srednje Dalmacije.
Sjednicu Otočnog vijeća kojoj su nazočili hrvatski premijer Ivo Sanader i potpredsjednik Sabora Luka Bebić, otvorio je ministar Božidar Kalmeta.
U revitalizaciju jadranskih otoka hrvatska Vlada ulaže znatna sredstva, naglasio je ministar Kalmeta, a samo u ovoj godini u otoke će biti uloženo 980 milijuna kuna. Isto tako, kroz kreditne programe Razvojne banke Vijeća Europe (Izgradnja objekata komunalne i društvene infrastrukture na hrvatskim otocima), u razvoj otoka bit će uloženo više od 386 milijuna kuna do kraja 2007. godine.
Ministar je podsjetio na činjenicu kako se dosada u sanaciju oko 300 pristaništa na otocima malo ulagalo, a uz zlarinski gat u sljedećem razdoblju bit će sanirano još 39 pristaništa.
Također, prema novim propisima o prometnoj povezanosti otoka, uskoro ćemo imati konkurenciju i liberalizaciju tržišta, istaknuo je Kalmeta. Najavio je i donošenje pravilnika o poticanju zapošljavanja na otocima, po kojemu će svaki otočni poslodavac dobiti godišnje jednu bruto plaću po svakom zaposleniku na nerazvijenim otocima, a pola plaće na razvijenima.
Državni tajnik za more Branko Bačić istaknuo je novi podatak Hrvatskog hidrografskog instituta po kojemu je na hrvatskom Jadranu izbrojano 1.246 otoka, hridi i grebena, dok na 49 naseljenih otoka danas živi 130.000 stanovnika.
Samo u prošloj godini, u komunalnu i društvenu infrastrukturu na otocima uloženo je 230 milijuna kuna s pozicije Uprave za otoke, naglasio je Bačić. Ministarstvo ulaže novac u obnovu gotovo 300 malih luka i lučica na otocima, što će biti temelj razvoja nautičkog turizma na Jadranu, zaključio je državni tajnik za more i naglasio kako Jadran treba postati europsko odredište, a ne skladište i parkiralište brodova. S tim u vezi, najavio je otvaranje ponuda za izradu Studije razvoja nautičnog turizma koja će biti podloga Vladi RH u donošenju cjelovite strategije razvoja nautičkog turizma.
Premijer Ivo Sanader istaknuo je potporu Vlade radu Otočnog vijeća i naglasio kako se često govori o prometnom povezivanju otoka s kopnom, no jednako je važno i njihovo međusobno povezivanje te u tom području valja omogućiti konkurenciju. Ako to ne učinimo sada, bit ćemo prisiljeni kada uđemo u Europsku uniju, jer Europa nam je sudbina. a izolacija nije alternativa, rekao je premijer i naglasio kako je u otvaranju Europi jedna od najvažnijih zadaća zaštititi i ojačati upravo hrvatske otoke i ne dopustiti njihovu rasprodaju.
Otočno vijeće osnovano je u Supetru na otoku Braču 20. prosinca 2004. godine na temelju Zakona o otocima, a radi usklađivanja provedbe Nacionalnog programa razvitka otoka. Uz resornog ministra Božidara Kalmetu Otočno vijeće čini 19 predstavnika otoka, 6 predstavnika drugih resornih ministarstava i 3 zastupnika Hrvatskog sabora - ukupno 29 članova.
Članovi Otočnog vijeća imaju zadaću na svojim sjednicama davati mišljenja i prijedloge u postupku donošenja 14 Državnih programa razvitka otoka te davati mišljenje na prijedlog Otočnog godišnjeg programa. Također, Otočno vijeće ocjenjuje izvješća o provedbi i izvršenju Državnih programa i izvješće o provedbi Otočnog godišnjeg programa i o tome izvještava Vladu Republike Hrvatske.