Održana konferencija „B-Day: Mind the broadband gap” i dodijeljene „Europske broadband nagrade 2018.”

Razvoj digitalnog društva već je dulje vrijeme u fokusu Europske unije i svih zemalja članica. Neke su u tome vrlo uspješne, dok ostale ubrzano hvataju priključak.

U organizaciji Europske komisije od 19. do 20. studenoga 2018. održana je konferencija 'B-Day: Mind the broadband gap 2018' u sklopu koje je održana i ceremonija dodjele godišnje nagrade za uspješne projekte razvoja širokopojasne infrastrukture (European Broadband Awards 2018) u pet kategorija: Inoviativni modeli financiranja, poslovanja i investicija, Smanjivanje troškova izgradnje i zajedničko ulaganje u infrastrukturu budućnosti, Teritorijalna kohezija u ruralnim i udaljenim područjima, Socio-ekonomski utjecaj i dostupnost i Otvorenost i natjecanje.

Na natječaj je prjavljeno 35 projekata koje je evaluirao peteročlani žiri, čije članove bira izravno Europska komisija iz redova istaknutih europskih stručnjaka za područje elektroničkih komunikacija, razvoja širokopojasnih mreža, usluga i infrastrukture, u sastavu: Ivančica Urh, Cllr Michael Murphy, Fiona Ashmore, Pedro Ferreira i Anne Ståhl-Mousa.

Ove godine, po prvi put jedan član žirija dolazi iz Hrvatske, gđa. Ivančica Urh, dipl. ing. elektrotehnike, voditeljica Službe elektroničkih komunikacija u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture bila je nositeljica kategorije 'Smanjenje troškova izgradnje i zajedničko ulaganje u infrastrukturu budućnosti'.

Ova je kategorija usmjerena na projekte koji su iskoristili sinergiju između različitih infrastruktura te dokazali uspješnu suradnju relevantnih dionika u izgradnji širokopojasne elektroničke komunikacijske infrastrukture primjenjujući mjere za smanjenje troškova izgradnje širokopojasnih mreža velikih brzina.

Nagrađeni projekti dolaze iz Velike Britanije, Švedske, Poljske, Danske i Francuske, a nagrade su dodijelile povjerenice Europske komisije za digitalno gospodarstvo i  regionalni razvoj, Mariya Gabriel i Corina Creţu koje su izrazile svoje zadovoljstvo činjenicom da su konkretni projekti provedeni na terenu dokaz da mjere poticanja razvoja digitalnog društva koje poduzima Europska komisija ispunjavaju svoj cilj.

Vrijedno je istaknuti da se ove godine u finalu našao i jedan projekt iz Hrvatske, u kategoriji 3. Teritorijalna kohezija u ruralnim i udaljenim područjima. Radi se o projektu „Hrvatski multi gigabitni otoci – primjeri Raba i Cresa“ društva A1 Hrvatska.

Drugog dana održana je konferencija „B-Day: Mind the broadband gap 2018” koja je okupila najvažnije aktere u području razvoja digitalnog društva, širokopojasnog pristupa i zakonodavstva u tom području.

Na otvaranju konferencije sudionicima se obratila gđa Marya Gabriel, povjerenica  EK za digitalno gospodarstvo i društvo koja je istaknula da je osigurano 3 milijarde Eur za investicije u digitalnu infrastrukturu što će se naročito odnositi na velike projekte od društvenog interesa, istraživačke centre i jezgrenu mrežu u čitavoj EU. Naglasila je da je gigabitna povezanost ključan pokretač socio-ekonomskog razvoja te da svjetlovodna infrastruktura mora biti svima dostupna. Međutim, ambiciozni ciljevi EU do 2025. godine neće se dosegnuti ako svi, od države i njenih institucija do lokalnih zajednica,  ne budu posvećeni tom cilju.

Panel diskusije bile su posvećene razvoju širokopojasnog pristupa iz različitih perspektiva. Prvenstveno se to odnosi na financiranje izgradnje širokopojasne infrastrukture kako je nedavno predloženo u post-2020 višegodišnjem financijskom okviru te u Instrumentu za povezivanje Europe (CEF) u dijelu koji se odnosi na digitalno gospodarstvo i društvo.

Rasprava je bila fokusirana i na novi strateški okvir Europske unije „Europsko gigabitno društvo“ (European Gigabit Society), koji obuhvaća i nove ciljeve širokopojasnog pristupa koji države članice trebaju ostvariti do 2025. Novi ciljevi postavljaju brzinu od 100 Mbit/s u smjeru korisnika (download) kao minimalnu brzinu za sva kućanstva u EU-u, uz mogućnost nadogradnje na brzine od 1 Gbit/s simetrično i više, dok je poslovnim i javnim korisnicima koji intenzivno koriste digitalne tehnologije potrebno osigurati brzine od najmanje 1 Gbit/s simetrično.

Osim toga, „Europskim gigabitnim društvom“ potiče se na aktivnosti koje je potrebno provesti u cilju uvođenja 5G mreža, kao nove generacije pokretnih komunikacija, čije usluge trebaju već 2020. biti dostupne u barem jednom velikom gradu u svakoj državi članici, dok do 2025. pokrivenost 5G mreža treba obuhvatiti sva urbana područja i glavne kopnene pravce.

Na kraju konferencije, predstavljeni su ovogodišnji dobitnici Europske broadband nagrade koji su govorili o specifičnostima svojih projektnih rješenja, dobrobiti za zajednicu i izazovima s kojima su se suočavali tijekom provedbe projekata.