O tome da se Republika Hrvatska, u skladu sa strateškim opredjeljenjima EU čija je članica, usredotočila na razvoj željezničke infrastrukture, kao i da postoji jasna vizija razvoja tog prometnog sektora u Hrvatskoj, ministar mora, prometa i infrastrukture,
Oleg Butković govorio je na konferenciji “Potpora EU za razvoj željezničkog prometa u Hrvatskoj”, koja se održala u Hrvatskom saboru.
“Razvoj željeznice prioritet je ove Vlade, a usmjereni smo prema učinkovitom i tehnološki razvijenom željezničkom sustavu, koji bi željeznicu osposobio za ravnopravno i konkurentno sudjelovanje na europskom transportnom tržištu.”, istaknuo je uvodno ministar i pojasnio kako se, u tom kontekstu, provode velika ulaganja u željeznicu iz fondova EU. Naime, trenutno je sektor prometa na 70 posto ugovorenih od ukupno dodijeljenih EU sredstava za promet, a velik dio toga odnosi se upravo na željezničke projekte.
„Nakon završetka gradnje autocesta svi naši napori usmjereni su u gradnju željezničke infrastrukture, a sve aktivnosti HŽ Infrastrukture na obnovu i modernizaciju pruge na Mediteranskom i na nekadašnjem X. koridoru.“ Na Mediteranskom koridoru, koji se u Hrvatskoj proteže od Rijeke do granice s Mađarskom, u tijeku su radovi na dionici Dugo Selo – Križevci vrijedni oko 1,5 milijardi kuna, a ove godine, tijekom kolovoza, bit će objavljen natječaj za radove na dionici od Križevaca preko Koprivnice do državne granice, za koji su također osigurana europska sredstva.
„Zagreb će do 2022. godine željeznicom biti spojen s Mađarskom, a slijedeće godine idemo u natječaj i za dionicu Hrvatski Leskovac – Karlovac, donijet će se i politička odluka o gradnji Nizinske pruge, bez koje nema ni snažnog razvoja Luke Rijeka.“, rekao je ministar Butković te dodao kako su pokrenute sve aktivnosti da se preostali projekti do Rijeke financiraju sredstvima EU u slijedećem financijskom razdoblju i da Hrvatska do 2030. sagradi Nizinsku prugu.
Ministar Butković u svom se izlaganju osvrnuo i na ulaganja na nekadašnjem koridoru X., a u ožujku ove godine potpisan je Memorandum o suradnji sa Republikom Srbijom na unaprjeđenju željezničke pruge Zagreb – Beograd. Riječ je o 300 km dugoj željezničkoj pruzi na kojoj je Hrvatska već izgradila dionice od Novske do Okučana i od Vinkovaca do Tovarnika, a preostaje sagraditi dio od Dugog Sela do Novske i Okučani – Vinkovci, koji se također pripremaju za financiranje u slijedećoj financijskoj perspektivi.
Ministar mora, prometa i infrastrukture na Konferenciji je poručio kako su fondovi EU najveća i najjača pomoć Hrvatskoj, ali i da je, s ciljem što bržeg uspostavljanja učinkovite željezničke mreže, otvorena za sve mogućnosti, pa tako i model koncesije. Ministar je također, pojašnjavajući nužnost ubrzavanja svih aktivnosti na pripremi i provedbi željezničkih projekata, poručio da će desetak prometnih stručnjaka do kraja ovog mjeseca iz Hrvatskih autocesta prijeći u HŽ Infrastrukturu.
Na Konferenciji, koju je organizirao zastupnik u Europskom parlamentu Davor Škrlec i UNIFE – Udruženje europske željezničke industrije u suradnji s Hrvatskim saborom i Savezom za željeznicu, sudjelovali su i predsjednik Odbora za europske poslove Hrvatskog sabora Domagoj Ivan Milošević, predsjednik Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskog sabora Pero Ćosić, domaći i strani stručnjaci u području željezničkog prometa te predstavnici željezničkih infrastrukturnih i prijevozničkih tvrtki.
