U Bruxellesu je 4. i 5. prosinca 2017. godine održan sastanak Vijeća Europske unije u sastavu ministara prometa i telekomunikacija, na kojem sudjeluje i hrvatsko izaslanstvo, predvođeno državnom tajnicom za promet
Nikolinom Brnjac. Izaslanstvo također čine i veleposlanik
Goran Štefanić, zamjenik stalnog predstavnika RH (Coreper I),
Krešo Antonović, načelnik Sektora elektroničkih komunikacija i pošte (MMPI) te
Viktor Šober, Dean Strbačko i
Ina Miškulin, diplomati iz Stalnog predstavništva RH pri Europskoj uniji.
Sastankom je prvog dana predsjedala
Urve Palo, estonska ministrica poduzetništva i informacijske tehnologije, a Europsku komisiju predstavljala je
Mariya Gabriel, povjerenica EK za digitalno gospodarstvo i društvo.
Na dnevnom redu prvog dana sastanka bili su prijedlozi zakonodavnih akata iz područja elektroničkih komunikacija, i to usvajanje općeg pristupa o
Prijedlogu uredbe o Tijelu europskih regulatora za elektroničke komunikacije (BEREC) te izvješća o napretku o
Prijedlogu uredbe o e-privatnosti, a provedena je i sveobuhvatna politička rasprava o
Prijedlogu uredbe o okviru za slobodan protok neosobnih podataka u Europskoj uniji, u okviru koje su države članice raspravljale o pohrani i obradi podataka unutar jedinstvenog tržišta, olakšavanju brze i učinkovite razmjene podataka u svrhu regulatornog nadzora te o potrebi zadržavanja ograničenja u pogledu lokalizacije podataka.
U raspravi o slobodnom protoku neosobnih podataka sudjelovala je i državna tajnica Brnjac koja je naglasila važnost razmjene podataka bez ograničenja između država članica EU-a i bez ograničavanja nametnutim lokalnim mjerama. Dodala je da slobodan protok podataka zaslužuje biti peta sloboda na europskom jedinstvenom digitalnom tržištu te da ovaj Prijedlog uredbe ima potencijal osigurati slobodan protok podataka, a iznimke prigodom zabrane prisilne lokalizacije podataka moraju biti dobro utemeljene i razmjerne. Hrvatska podupire ovaj Prijedlog uredbe i smatra ga razmjernim i prikladnim, naglasila je državna tajnica te dodala da je unaprjeđenje prekograničnog protoka neosobnih podataka, zajedno s poboljšanjem i dijeljenjem najboljih praksa nadležnih tijela, ključno za osiguranje konkurentnosti pod jednakim uvjetima.
Hrvatska podupire prijedlog za osnivanje jedinstvenih kontaktnih točaka država članica, kao i javno objavljivanje, putem interneta, propisa o lokalizaciji podataka koji se primjenjuju u pojedinoj državi članici, te smatra da ovaj Prijedlog uredbe, zajedno s Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR) pruža sveobuhvatan europski okvir za protok podataka. Također je potrebno osigurati da nadležna tijela imaju zadovoljavajuću mogućnost nadzora. Hrvatska trenutačno ne predviđa situacije u kojima bi bila potrebna prisilna lokalizacija podataka, ali naše službe i stručnjaci još uvijek temeljito proučavaju ovaj Prijedlog uredbe, zaključila je državna tajnica.
U nastavku je estonsko predsjedništvo izvijestilo o trenutačnom napretku u radu na
Prijedlogu direktive o Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija te je predstavilo
vremenski plan za uvođenje 5G usluga (usluge pokretnih komunikacija pete generacije, koje omogućuju znatno veće brzine i kakvoću prijenosa podataka), kao zajednički politički cilj koji su prethodno usuglasili ministri nadležni za elektroničke komunikacije država članica EU, a na samom sastanku potpisala ga, u ime svih 28 država članica EU-a, predsjedateljica Vijeća
Urve Palo, estonska ministrica poduzetništva i informacijske tehnologije. Zadnja točka estonskog predsjedništva odnosila se na
Zaključke Vijeća o jačanju kibernetičke sigurnosti EU-a i Nacrt akcijskog plana Vijeća za njihovu provedbu, a na kraju je bugarsko izaslanstvo, koje preuzima predsjedanje Vijeće EU od 1. siječnja 2018. godine, predstavilo program rada u području jedinstvenog digitalnog tržišta i digitalnih tehnologija te planirana događanja tijekom svojeg razdoblja predsjedanja.
Na dnevnom redu drugog dana sastanka, kojim je predsjedala
Kadri Simson, estonska ministrica gospodarskih poslova i infrastrukture, održana je politička rasprava o
infrastrukturnom stupu cestovnog paketa propisa te je prihvaćeno izvješće o napretku o politikama o
socijalnom i tržišnom stupu istog paketa.
Estonsko predsjedništvo izvijestilo je o napretku u radu na
Prijedlogu uredbe o zaštiti tržišnog natjecanja u zračnom prijevozu, a u području intermodalnih pitanja usvojeni su Zaključci Vijeća o napretku u pogledu Transeuropske prometne mreže (TEN-T) i Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), o digitalizaciji prometa te o preispitivanju Galilea, EGNOS-a i Europske agencije za globalni navigacijski satelitski sustav (GNSS) sredinom provedbenog razdoblja.
Također, Europska komisija izvijestila je Vijeće o Komunikaciji o vojnoj mobilnosti i provedbi strategije zrakoplovstva. Njemačko izaslanstvo izvijestilo je o Drugom dijalogu na visokoj razini o automatiziranoj i umreženoj vožnji, a francusko izaslanstvo o Pomorskoj deklaraciji kojom se poziva Međunarodnu pomorsku organizaciju (IMO) da donese ambicioznu strategiju u 2018. godini za smanjenje emisija stakleničkih plinova iz pomorskog prometa. Nadalje, poljsko izaslanstvo dalo je informaciju o Svjetskim danima mora, koji će se u lipnju 2018. godine održati u Szczecinu, Poljska, dok je finsko izaslanstvo izvijestilo o ljetnom računanju vremena u EU-u i nedavnim događajima u Finskoj.
Europska komisija održala je usmenu prezentaciju o II. Paketu za mobilnost, a estonsko predsjedništvo izvijestilo je Vijeće o trenutačnom stanju Prijedloga uredbe o pravima putnika u željezničkom prometu. Zaključno je bugarsko izaslanstvo predstavilo program rada u području prometa tijekom svojeg razdoblja predsjedanja.
