Regionalna stožerna vježba ekološke krize na moru „Adriatic 11“, na kojoj sudjeluju predstavnici Republike Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Albanije, Grčke i Italije, otvorena je danas u Splitu.
Vježbu organizira Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture u suradnji s Ministarstvom obrane, a pod pokroviteljstvom Kraljevine Norveške, s ciljem jačanja regionalne suradnje u slučaju onečišćenja Jadranskog mora uljima velikih razmjera.
Prvi dio vježbe je dvodnevni seminar na kojem sudjeluju i predstavnici europskih institucija koje se bave pitanjem reagiranja na iznenadna onečišćenja mora (EMSA, EU MIC), dok drugi dio vježbe čini pokazna vježba koja se održava u četvrtak.
Jadransko more možemo učinkovito zaštititi od onečišćenja jedino uključivanjem svih državnih tijela i suradnjom sa susjedima, istaknuo je kap. Mario Babić, državni tajnik za more dodajući kako hrvatska politika zaštite mora počiva na prevenciji, spremnosti i regionalnoj suradnji.
Govoreći o opasnosti od mogućeg onečišćenja Jadrana zbog velikog prometa brodova s
opasnim teretom Babić je kazao da godišnje kroz Jadran plovi oko 7000 tankera te da ukupna površina naftnih mrlja koja se u godini dana izliju u Jadran iznosi 1.228 km, što iznosi kao površina tri najveća hrvatska otoka Cresa, Krka i Brača.
Doprinos većoj sigurnosti plovidbe i zaštiti Jadranskog mora je, kako je naglasio, uz potporu EU nedavno uspostavljeni Hrvatski sustav upravljanja i nadzora pomorskog prometa kroz koji se putem radara prati kretanje svih brodova, a u tijeku su aktivnosti na uspostavi jedinstvenog sustava nadzora cijelog Jadrana.
Republika Hrvatska je napravila i studiju o mjestima zakloništa u svom teritorijalnom moru u koja se uslijed havarije mogu skloniti brodovi ovisno o vrsti broda i tereta te vremenskim uvjetima. Također, Hrvatska ima pristup CleanSeaNet sustavu koji iz Europske agencije za sigurnost plovidbe snima onečišćenja na Jadranu. Najavio je da će uskoro biti raspisan natječaj za dežurstvo tegljača na vanjskim hrvatskim otocima Lastovu, Mljetu, Visu, Lošinju i istočnoj obali Istre, obzirom da 70 posto brodova koja plovi Jadranom prolazi ZERP-om.
Državni tajnik Babić posebno je zahvalio norveškoj Vladi na izrađenoj studiji o Jadranu kao posebno osjetljivom morskom području, a što će jadranske države uskoro uputiti na proglašenje Međunarodnoj pomorskoj organizaciji.
Kao odgovor na ekološke prijetnje Jadranu nužna je regionalna suradnja, istaknuo je i Mate Raboteg, državni tajnik u Ministarstvu obrane, rekavši da države koje dijele Jadran trebaju i podijeliti odgovornost za njegovu zaštitu.
Ističući važnost čistog mora u razvoju turizma norveški veleposlanik u Hrvatskoj Henrik Ofstad rekao je da 20 posto Norvežana posjeti Jadran koje kao krhko i zatvoreno more treba štititi jer je ono kolijevka europske kulture i civilizacije.