Na 53. sjednici održanoj u četvrtak, 24. kolovoza 2017. godine, Vlada Republika Hrvatske usvojila je Strategiju prometnog razvoja za razdoblje od 2017. do 2030. godine, koja će biti okvir razvoja prometnog sektora u sljedećih 13 godina, ali i preduvjet nastavka provedbe projekata i daljnjeg korištenja skoro 13 milijardi kuna iz fondova EU, koliko nam je trenutno na raspolaganju do 2023. godine. Naime, usvajanjem Strategije prometnog razvoja ispunjen je preduvjet o postojanju nacionalnog sveobuhvatnog strateškog dokumenta u sektoru prometa, čije je postojanje Europska komisija postavila kao uvjet za korištenje sredstava EU.
Usvojena Strategija prometnog razvoja 2017.-2030., s postavljenih 16 ciljeva u svim vidovima prometa i 37 specifičnih ciljeva te 118 mjera, osigurat će tako nastavak započete provedbe za više od 20 projekata ukupno vrijednih oko 14,3 milijardi kuna ili 1,9 milijardi eura. Riječ je o projektima poput Pelješkog mosta, izgradnji nove spojne ceste D403, mostu Okučani i dovršetku izgradnje brze ceste Solin-Stobreč-Dugi Rat-Omiš, kao i o modernizaciji i dogradnji željezničke pruge na dionicama Dugo Selo-Križevci, Križevci-Koprivnica-državna granica sa Mađarskom, Zaprešić-Zabok, Vinkovci-Vukovar, Hrvatski Leskovac-Karlovac i Goljak-Skradnik, budući je razvoj željezničke infrastrukture i povećanje korištenja tog vida prijevoza i dalje prioritet.
Kako je jedan od općih postavljenih ciljeva Strategije i promjena raspodjele prometa putnika u prilog javnom prijevozu te davanje prednosti prijevozu s nultom emisijom štetnih plinova, njeno će donošenje osigurati daljnju pripreme financiranja nabave 12 novih eletromotornih vlakova HŽ Putničkog prijevoza, ali i refinanciranje 20 postojećih. Također će omogućiti obnovu tramvajske infrastrukture i nabavu novih tramvaja u Osijeku i Zagrebu, ali i nabavu autobusa za pružanje usluge javnog gradskog prijevoza u 9 gradova diljem Hrvatske, a za što je već u svibnju ove godine Ministarstvo raspisalo EU natječaj vrijedan 300 milijuna kuna.
Nova Strategija također će omogućiti izgradnju terminala za rasute terete u luci Osijek i izradu Srednjoročnog plana razvoja luka unutarnje plovidbe, a poseban naglasak stavlja i na zadržavanje života na otocima i to u kontekstu ulaganja u povećanje dostupnosti što će omogućiti financiranje razvoja i poboljšanja lučke infrastrukture u 14 luka od međunarodnog i županijskog značaja, kao i nabavu novih brodova za prijevoz putnika prema otocima.
Važno je istaknuti i kako je za svoje opće ciljeve Strategija prepoznala i postavila opći razvoj prometnog sustava na načelu ekonomske održivosti, zatim smanjenje utjecaja prometnog sustava na klimatske promjene i na okoliš te povećanje sigurnosti prometnog sustava i integracije prometnih modova u Hrvatskoj (upravljanje, ITS, VTMIS, P&R i sl.).
Međutim, uz opće ciljeve, za svih šest prometnih sektora - željeznički, cestovni, zračni, pomorstvo i unutarnju plovidbu te javni gradski, prigradski i regionalni prijevoz, bilo je potrebno definirati i specifične ciljeve. Ti se ciljevi odnose na poboljšanje dostupnosti udaljenih dijelova Hrvatske (npr. otoka, Južne Dalmacije i sl.), razvoj potencijala glavnih logističkih središta (luka Rijeka, Split, Ploče, Vukovar, Osijek i Slavonski Brod te čvora Zagreb) i jačanje položaja Hrvatske, kao logističkog čvorišta šire regije te, među ostalim, rješavanje specifične situaciju u Hrvatskoj koja proizlazi iz sezonalnosti prometa.
Zaključno, usvojena Strategija prometnog razvoja za razdoblje 2017.-2030. temelj je za već postavljena strateška opredjeljenja u razvoju prometa, u cijelosti usmjerena na razvoj prometne infrastrukture i učinkovitog te tehnološki razvijenog prometnog sustava, koji će služiti razvoju suvremene, konkurentne i međusobno povezane ekonomije. Uz to, ona je temelj i za provedbu već započetih projekata vrijednih gotovo 11 milijardi kuna, kao i za nastavak intenzivne pripreme budućih projekata.
