Vlada je na današnjoj sjednici donijela Strategiju razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2016. do 2020. godine sastavni dio koje je i Akcijski plan s 13 fokusiranih mjera, kojima se utvrđuju područja djelovanja te obveze tijela javne vlasti u ostvarivanju strateških ciljeva.
Ovim se mjerama omogućuje potreban nastavak i ubrzanje aktivnosti u području razvoja širokopojasne elektroničke komunikacijske infrastrukture, kako bi se stvorili preduvjeti za ubrzani gospodarski rast i novo zapošljavanje u cilju razvoja digitalnog gospodarstva, koje može ostvariti konkurentne prednosti na jedinstvenom digitalnom tržištu Europske unije.
Usvajanjem Strategije ispunjava se jedan od tri preduvjeta za korištenje sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondovi) u financijskom razdoblju od 2014. do 2020. godine, u skladu s Operativnim programom "Konkurentnost i kohezija" 2014.-2020.
Naime, zbog osjetnog zaostajanja Hrvatske u broju priključaka širokopojasnog pristupa za prosjekom država članica EU, nezadovoljavajućeg napretka u razvoju širokopojasne infrastrukture sljedeće generacije (NGA) te značajne neravnomjernosti u broju i gustoći širokopojasnih priključaka po pojedinim županijama i općinama, od iznimne je važnosti nastaviti provedbu sveobuhvatnih mjera poticanja razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa sljedeće generacije, kako bi se ostvarili glavni strateški ciljevi Vlade RH do 2020. godine, koji su ujedno i zacrtani ciljevi Digitalne agende za Europu – pristup internetu brzinama od najmanje 30 Mbit/s za sve stanovnike RH te da se najmanje 50% kućanstava u RH koristi pristupom internetu brzinama od najmanje 100 Mbit/s.
Donošenjem Strategije razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2016. do 2020. godine zadužuju se nositelji pojedinih mjera i aktivnosti da u predviđenim rokovima provedu mjere i aktivnosti iz svoje nadležnosti.
Istodobno, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture dužno je osnovati Povjerenstvo za praćenje provedbe Strategije, koje će redovito pratiti njezinu provedbu te Vladi RH podnositi potrebna izvješća o provedbi mjera i aktivnosti iz Strategije.
Istaknimo, kako ukupna vrijednost procijenjenih sredstava potrebnih za ispunjavanje ciljeva Strategije do 2020. g. iznosi oko 5,7 mlrd kuna. Od toga iznosa Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) sudjeluje sa oko 1,5 mlrd kuna, Državni proračun sa oko 1,1 mlrd kuna (uračunata sredstva nacionalnog sufinanciranja za EU fondove) dok su ostali izvori (financijski plan HAKOM, sredstva privatnog sektora, WB, krediti) zastupljeni sa iznosom od oko 3 mlrd kuna.
