Do kraja 2020. godine na svakih 50 kilometara autocesta u Hrvatskoj bit će punionica vozila na električni pogon, rečeno je u četvrtak u povodu početka javnog savjetovanja o prijedlogu nacrta o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva.
Javno savjetovanje tj. javna rasprava o tom prijedlogu započela je danas i trajat će sljedeća dva tjedna.
Voditeljica radne skupine za transpoziciju europske Direktive 94/2014 u hrvatsko zakonodavstvo (direktiva se bavi uspostavom infrastrukture za alternativna goriva) Romana Palčić kazala je kako je tržište alternativnih goriva zasad nerazvijeno čak i u Europskoj uniji, gdje zauzima skroman udio od otprilike jedan posto.
U Hrvatskoj, prema najnovijim podacima agencije Promocija Plus, vozila na električni pogon zauzimaju 0,2 posto prodaje novih osobnih automobila.
Prepreka razvoju tržišta alternativnih goriva u Hrvatskoj je po mišljenju
Romane Palčić, visoka cijena vozila na alternativni pogon. Ona navodi da Europska unija, pa tako i Hrvatska, donosi novi zakon vezan uz izgradnju infrastrukture za alternativna goriva. Prijedlog nacrta zakona bavi se uz ostalo propisivanjem mjera poticanja razvoja tržišta alternativnih goriva, utvrđivanjem minimalnih zahtjeva za izgradnju infrastrukture za punjenje vozila na alternativna goriva, ali i tehničkom specifikacijom tih mjesta. Iako postoji više vrsta alternativnih goriva, prijedlog zakona, ali i sam zakon, fokusirati će se na tri: električnu energiju, vodik i prirodni plin. Do 2020. očekuje se rast broja postaja za punjenje vozila na električnu energiju. Na hrvatskim autocestama će, rekla je Palčić, takva postaja biti postavljena na svakih 50 kilometara, a ukupno bi ih trebalo biti 164. Kalkulira se i s tim da se broj vozila na alternativni pogon u Hrvatskoj bitno povećava tijekom turističke sezone. Rečeno je i kako vozila koja se pokreću na prirodni stlačeni plin također imaju budućnost, dok se infrastruktura namijenjena vozilima
na vodik zasad ne razmatra. "Tržište vozila na vodik kod nas nije razvijeno. U Hrvatskoj imamo šest registriranih vozila na takav pogon i niti jedno mjesto za opskrbu, a u susjednoj Sloveniji ne postoji niti jedno registrirano vozilo na vodik, ali zato imaju jednu opskrbnu stanicu.". - naglasila je Palčić.
Za razvoj minimalne opskrbne mreže za vozila na alternativna goriva bit će zadužena državna uprava, dok bi se regionalne uprave o postavljanju takve infrastrukture trebale voditi svojim interesom, odnosno isplativosti projekta.
Nacrt zakona, predviđa Palčić, Vlada bi trebala usvojiti do kraja lipnja. Potom bi se trebao izglasati i Nacionalni okvir politika vezan uz problematiku razvoja infrastrukture za vozila na alternativna goriva, a koji bi se, sukladno potrebama, revidirao svake tri godine.
Predstavnik Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Filip
Brkljača istaknuo je kako mu se čini da je Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture prilično skeptično prema vozilima na alternativna goriva. Naveo je kako se cijelom problemu pristupa površno, da spomenuto ministarstvo pušta da se stvari dogode same od sebe, a na da se iniciraju. Kazao je kako hrvatski građani, s druge strane, pokazuju velik interes za vozilima na alternativna goriva. Fond je, istaknuo je, 2014. zaprimio 23 prijave hrvatskih građana koji su od Fonda nastojali dobiti subvenciju za kupnju takvog vozila, dok je lani pristiglo oko 300 prijava. "Ove će godine interes biti još veći, to je neumitno, jer nam telefoni zvone svakog dana i ljudi se raspituju kada ćemo otvoriti natječaj.". - naglasio je Brkljača.
(
Hina)
