Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture u suradnji sa Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije te drugim partnerskim institucijama suorganiziralo je "Tjedan EU fondova", koji se održava se od 7. do 11. ožujka u Kongresnom centru Forum, u Zagrebu.
Sve sudionike i visoke uzvanike na otvorenju ovoga događanja u svojstvu domaćina pozdravio je ispred ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske Unije, ministar Tomislav Tolušić koji je u pozdravnom govoru istaknuo važnost predanoga rada na realizaciji alociranja financijskih sredstava iz fondova Europske Unije za potrebe sufinanciranja i razvoja projekata na svim razinama u Republici Hrvatskoj. "U okviru aktualnog projektnog razdoblja do 2020. godine iz Republike Hrvatske je za potrebe sufinanciranja projekata namjenskim sredstvima iz Fondova EU uspješno iskorišteno tek 1,3 % raspoloživih sredstava što držim da je izrazito nedovoljno, pogotovo ukoliko smo svjesni potreba koje su pred nama, stoga zagovaram i potičem da se dosadašnja praksa popravi, to je nužnost, a kao prvi korak u povećanju iskoristivosti svakako će mo nastojati na pojednostavljivanju prilično složenih procedura, koliko je to u najvećoj mjeri moguće u svim sektorima. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU biti će glavni koordinator među ministarstvima te će mo nastojati na dodatnom jačanju sustava kontrole i pripreme projekata te napokon izraditi sveobuhvatnu i detaljnu Bazu projekata, što je zadatak koji je do sada izostao iz nepoznatih razloga.". - rekao je ministar Tolušić te pozvao sve sudionika da iskoriste ove dane kako bi se informirali te uključili ne samo u praćanje nego i konkretno sudjelovanje u pripremu projekata, pa do njihove realizacije.
Zamjenik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Miro Škrgatić sudjelovao je na otvorenju prvoga dana "Tjedna EU fondova" kao izaslanik resornoga ministra te je u svom obraćanju naglasio nekoliko bitnih stavki u okviru uključenosti
Ministarstva kroz aktualne i projekte u planu koji se imaju realzirati sredstvima iz fondova EU, a poglavito ulaganja u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ za razdoblje 2014.-2020., koja će se provoditi kroz prioritetnu os 7. "Povezanost i mobilnost":
"Iznimno mi je zadovoljstvo biti sudionikom obilježavanja prvoga dana 'Tjedna EU Fondova' ispred Minsitarstva pomorstva, prometa i infrastrukture koje, rekao bih, već tradicionalno kandidira brojne značajne ali i projekte od nacionalnga strateškog značaja u okviru sufinanciranja sredstvima iz fondova Europske Unije i to unutar djelokruga sva tri resora. Trenutno su u nadležnosti ovoga Ministarstva posebno aktualna ulaganja u sektor prometa, tako da iz fondova EU za programsko razdoblje 2014. – 2020. pripremamo investicije u okiru Operativnoga programa „Konkurentnost i kohezija“, koje se provode kroz prioritetnu os 7. „Povezanost i mobilnost“, gdje je za ulaganja u prometnu infrastrukturu predviđeno ukupno 1,3 milijarde eura, od čega je 400 milijuna eura osigurano u Europskom fondu za regionalni razvoj, dok je ukupno 910 milijuna eura na raspolaganju u okviru Kohezijskog fonda.
Iz rečenoga je razvidno da će ulaganja u ovom razdoblju najvećim dijelim biti usmjerena na prometnu infrastrukturu koju je potrebno izgraditi i osuvremeniti kako bi smo mogli ravnopravno pratiti trendove suvremene, konkurentne i međusobno povezane europske ekonomije, jer suvremena infrastruktura olakšava kretanje ljudi i roba ne samo diljem i unutar Hrvatske, već i prema ostalim dijelovima Europe.
Ulaganja su, dakle, usmjerena kako na poboljšanje dostupnosti gradova i izoliranih područja funkcionalnim regionalnim centrima tako i na jačanje teritorijalne kohezije. Budući da je hrvatski prometni sustav posljednjih 15 godina bio usmjeren poglavito na razvoj autocesta, u drugim aspektima prometa evidentna je svojevrsna neujednačenost, stoga su ova ulaganja jednim djelom usmjerena i na poboljšanje kvalitete u svim drugim načinima prijevoza u smislu ujednačavanja standarda i to od povećanja sigurnosti cesta, preko poboljšanja sustava upravljanja željezničkim prometom do prometne interoperabilnosti, multimodalnosti i u konačnici vrlo važne i potrbne zadaće osiguranja redovite plovnosti unutarnjim vodnim putovima. Integriranje hrvatske prometne mreže unutar europske prometne mreže i unapriješenje regionalnih veza dati će tako i sa prometnoga aspekta značajan poticaj razvoju nacionalnoga gospodarstva kroz pojačan putnički i robni promet zahvaljujući ujedno i povećanoj prometnoj sigurnosti. Sve to u konačnici stvara uvjete za ulaganja u nove kapacitete u području prometa, uz potrebno i dobrodošlo smanjenje negativnog utjecaja na okoliš što je trenutno i globalni trend.
Navedenih 400 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj osigurano je za financiranje projekata u cestovnom sektoru, i to 330 milijuna za povezivanje TEN-T cestovne mreže i pristupa TEN-T mreži te 70 milijuna za sigurnost u prometu. (Projekti koji će se moći financirati iz ovih sredstava su primjerice, Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom, Rijeka D403, Omiška zaobilaznica: Stobreč – Dugi Rat – Omiš - 
naknadno odlučiti da li je uputno navoditi konkrente projekte), a kako bi se povećao stupanj korištenja i relevantnost željezničke mreže iz osiguranih 910 milijuna eura iz Kohezijskog fonda, za željezničke projekte namjenjeno je 500 milijuna eura.
Uz željezničke projekte znatna sredstva biti će usmjerena i na poboljšanu dostupnost u segmentu zračnoga prometa, u prvome planu svakako su ulaganja u razvoj Zračne luke Dubrovnik za što je u ovom razdoblju predviđeno 100 milijuna eura, dok je za projekte urbane, odnosno regionalne mobilnosti i gradsko - prigradski promet kojim se planira povećati broj prevezenih putnika u javnom gradskom prijevozu, osigurano dodatnih 170 milijuna eura.
U segmentu pomorskog i riječnoga prometa osigurano je 80 milijuna eura, konkretno, za poboljšanja prometne povezanosti otoka s kopnom u okviru razvoja i unaprijeđenja obalnog, priobalnog i otočnog prometa, dok je za razvoj unutarnje plovidbe i povećanje količine teretnog prometa na unutarnjim plovnim putovima predviđeno ulaganje do 60 milijuna eura.
Uz sredstva predviđena za razdoblje 2014. - 2020. godine, Ministarstvo je i u proteklom, iako još uvijek aktualnom financijskom razdoblju 2007.-2013. kroz Operativni program Promet ulagalo znatna sredstva upravo u unaprjeđenje i modernizaciju željezničke infrastrukture te, već spomenute, unutarnje plovidbe rijekama i riječne luke, a što je u skladu sa prioritetima Prometne politike Europske unije. U aktualnome programskom razdoblju svakako je potrebno spomenuti i ulaganja u projekte „Most Čiovo“, „Zračna luka Dubrovnik“ te “Ulaz u luku Ploče“, za te je prioritete na raspolaganju 278 milijuna eura što su značajna sredstva koja ćemo svakako nastojati iskoristiti u najvećem dijelu do kraja programskog razdoblja 2007. – 2013..
Uz sve već rečeno držim potrebnim spomenuti da u Republici Hrvatskoj, koja se inače nalazi na dva koridora Osnovne mreže, Mediteranskom koridoru i Rajna – Dunav koridoru, na 
kojima ima klasificirane četiri luke na Osnovnoj mreži i to u Rijeci, Vukovaru, Slavonskom Brodu te zračnu luku Zagreb, a valja istaknuti da nam je na raspolaganju još jedan financijski instrument za ulaganja u promet, a riječ je o 456 milijuna eura bespovratnih sredstava iz Instrumenta za povezivanje Europe, tzv, CEF. Ta sredstva predviđena su za radove na željeznici, na unutarnjim plovnim putovima, za kopnene prometne veze prema lukama i zračnim lukama, razvoj luka i multimodalnih platformi, kao i za radove na smanjenju buke željezničkog teretnog prometa opremanjem postojećeg voznog parka, kao i uslugama u teretnom prometu i sl..
Na prvi poziv za CEF u 2014. godine, od prijavljenih 14 projekata (za radove i za izradu projektne dokumentacije, poput studija opravdanosti), odobreno ih je 7, odnosno polovina prijavljenih. Riječ je o projektima koje je Hrvatska prijavila samostalno ali i onim projektima koje je Hrvatska prijavila u koordinaciji sa drugim zemljama članicama Europske unije. Drugi poziv u okviru CEF-a zatvoren je polovinom veljače ove godine i na njega je prijavljeno 20-ak projekata ukupne vrijednosti do 350 milijuna eura, među kojima su željeznička pruga na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica, most Svilaj i Luka Slavonski Brod.
Značaj i potreba sudjelovanja u korištenju fondova EU za Hrvatsku je od strateškoga značaja čemu u prilog svakako govore i projekti iz djelokruga Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture te osobno vjerujem da zajednički možemo doprinijeti još boljim rezultatima u pripremi i plasmanu projekata koji su nam potrebni i za koje je potrebno osigurati sredstva koja su nam na raspolaganju u okviru fondova EU.". - rekao je u svom izlaganju zamjenim ministra Miro Škrgatić te je izrazio podršku resornome minsitru Tolušiću u njegovim nastojanjima i prijedlozima da se dosadašnja praksa uspješnoga apliciranja projekata na fondove EU unaprijedi ali i još više konkretizira u smislu najveće moguće iskoristivosti mogućnosti sufinanciranja domaćih projekata, što je od
nasušne potrebe poglavito hrvatskome gospodarstvu, zaključio je zamjenik Škrgatić uz kojega je ispred Uprave za fondove EU na današnjem događanju nazočio i pomoćnik ministra, Luko Vuletić.
U sklopu trećeg dana Tjedna pod nazivom "Znanost, tehnologija i mobilnost", koji će se održati 9. ožujka, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture detaljnije će predstaviti mogućnosti ulaganja u prometni sektor, aktivnosti koje će se financirati kao i plan poziva za dodjelu bespovratnih sredstava u 2016. godini.