Na današnjoj je sjednici Vlada donijela Nacionalni program željezničke infrastrukture za razdoblje od 2016. do 2020. godine.
Radi se o temeljnom dokumentu koji određuje prioritete razvoja, izgradnje, osuvremenjivanja, obnove i održavanja funkcionalnosti željezničkog infrastrukturnog sustava, a donosi se u skladu s važećom Strategijom prometnog razvoja Republike Hrvatske 2014 - 2030..
U narednom razdoblju nužno je pokrenuti novi ciklus ulaganja, koji će u konačnici omogućiti ostvarivanje strateških ciljeva razvitka željezničke infrastrukture.
Planirani ciljevi i učinci u poboljšanju ili održavanju razine funkcionalnosti željezničke infrastrukture, mogu se postići ulaganjima u održavanje funkcionalnosti i propisanih uvjeta za siguran tijek prometa,obnovu i osuvremenjivanje dotrajale željezničke infrastrukture, dogradnju, rekonstrukciju i adaptaciju postojeće željezničke infrastrukture i izgradnju nove željezničke infrastrukture.
Struktura predloženih ulaganja u željezničku infrastrukturu Republike Hrvatske temelji se na prije predloženoj podjeli tehnološko - logističkih modula u funkciji kako teretnog tako i putničkog prometa.
Operativno gledano ova struktura i dinamika predloženih ulaganja mora prije svega osigurati kvalitetnu i dovoljnu raspoloživost željezničke infrastrukture prije svega na najvažnijim dijelovima željezničke infrastrukturne mreže. S druge strane organizacijsko - tehnološkim i investicijskim aktivnostima taj kapacitet se planirano povećava ali u onoj mjeri koju zahtjeva prometna potražnja u pojedinim segmentima usluga.
U razdoblju od 2016. do 2020. godine, glavni izvori financiranja Nacionalnog programa bit će državni proračun, fondovi Europske unije i sredstva Svjetske banke. Ukupna potencijalno raspoloživa sredstva predviđaju se u iznosu 17.207.194.866,67 kuna, sa sljedećom strukturom: 7,45 milijardi kuna ili 43,30 posto iz državnog proračuna uključujući kreditna zaduženja uz garanciju Republike Hrvatske, 7,17 milijardi kuna ili 44,85 posto iz fondova EU, 1,19 milijarde kuna ili 6,9 posto iz prihoda od prodaje, 674,3 milijuna kuna ili 3,9 posto iz ostalih poslovnih prihoda te 174,4 milijuna kuna ili jedan posto iz sredstava Svjetske banke.
Planirana dinamika ulaganja usklađena je s dinamikom osiguranja iz predviđenih financijskih izvora, a kreće se od 2,46 milijarde kuna u 2016.; 3,47 milijarde kuna u 2017.; 3,45 milijarde kuna u 2018.; 3,67 milijarde kuna u 2019.; 4,14 milijarde kuna u 2020. godini. Plan je usklađen kako s produktivnim tako i administrativnim kapacitetima.
Ukoliko će se Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske 2014.- 2030., nakon testiranja prometnim modelom redefinirati, u tom slučaju će i Nacionalni program zahtijevati određene dorade.
Kako bi one bile minimalne ovim nacionalnim programom je razrađen scenarij kojega je lako moguće na održivi način dopuniti ne mijenjajući bitno njegove temeljne metodološke postavke.
PRILOG
