Na ovogodišnjim „TEN-T Danima“, koji su se 22. i 23. lipnja održali u gradu Rigi u Latviji, raspravljalo se o prometnoj politici Europske unije te izazovima s kojima se suočava jedinstvena transeuropska prometna mrežu, poznatija kao Trans - European Network - Transport ili TEN-T mreža.
Prometni pravci Republike Hrvatske također su dio dva, od postojećih devet koridora Osnovne TEN-T mreže, a riječ je o Rajna - Dunav i Mediteranskom koridoru, čije je proširenje također bila jedna od tema sastanaka održanih u Rigi tijekom konferencije.
U ime Republike Hrvatske, na konferenciji koja je otvorila brojna pitanja o smjeru razvoja prometne politike Europske unije i izazovima s kojima se suočava TEN-T mreža, sudjelovao je Luko Vuletić, pomoćnik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture. 
„Iako je Mediteranski koridor definiran kao koridor Osnovne mreže krajem 2013. godine u gradu Tallinu, kao prioritet prometne politike Europske unije, pregovori o njegovom smjeru i položaju počeli su puno prije, u vrijeme dok Hrvatska još nije bila članica Europske unije. Ono što sada želimo postići i za što se zalažemo, jest to da se postojeći Mediteranski koridor, koji sada nije cjelovit, proširi.“ - rekao je Luko Vuletić i pojasnio kako Mediteranski koridor cestovni i željeznički koridor, u nas poznatiji kao nekadašnji paneuropski koridor Vb, povezuje jug Iberijskog poluotoka, preko španjolske i francuske mediteranske obale te prolazi kroz Alpe na sjeveru Italije, zatim ulazi u Sloveniju do Kopra, Ljubljane i dalje ide prema mađarsko - ukrajinskoj granici.
Zelenom bojom označen je položaj Mediteranskog koridora, a svijetloplavom riječnog koridora Rajna - Dunav.
„Naša želja je da se Mediteranski koridor, koji sada ide od luke Rijeke preko Zagreba do Budimpešte, te od Zagreba do Ljubljane, nastavi dalje na jug preko teritorija Hrvatske, 
Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Albanije pa sve do Grčke te na istok do Beograda gdje bi se spajao na ostale koridore Osnovne mreže.“- pojasnio je Vuletić te dodao kako bi u tom slučaju koridor imao ogranke, odnosno poveznicu na Kosovo, Makedoniju i Srbiju. Međutim, želja Hrvatske je da se koridor, osim u smjeru juga do Grčke, s jednim ogrankom proširi i istočno preko teritorija Bosne i Hercegovine i to na način da se od Ploča spaja na Sarajevo te nastavlja do Slavonskog Broda i Osijeka i opet povezuje na Budimpeštu, što bi odgovaralo položaju nekadašnjeg paneuropskog Vc koridora, koji trenutno nije dio Osnovne TEN-T mreže koridora.
Takvim proširenjem koridora Hrvatska bi, u odnosu na današnji položaj, dobila još dva kraka: jedan krak koridora koji bi išao od luke Rijeke južno do Grčke i drugi krak koji išao od Ploča preko Sarajeva do Slavonskog Broda i Osijeka i većinom teritorija bila premrežena koridorom Osnovne TEN-T mreže.
Podsjetimo, osnovnu prometnu mrežu EU ne čine samo koridori nego i prometna infrastruktura država članica koja ne 
udovoljava kriterijima za uvrštavanje u koridore, ali je projekte moguće aplicirati za financiranje iz europskih fondova. Koridori su dio Osnovne prometne mreže za koje postoji mogućnost paralelnog apliciranja i iz CEF-a i iz Strukturnih i investicijskih fondova.
Unaprjeđenje Osnovne prometne mreže Europska unija planira do 2030., a Sveobuhvatne do 2050. godine s ciljem potpune pokrivenosti EU i dostupnosti svih regija.
„Hrvatska zastupa svoje interese u Europskoj uniji i vodi intenzivne pregovore kako bi svoj prometni položaj u Europskoj uniji učinila što povoljnijim, a konačno i iskoristila sredstva koja su nam na raspolaganju kako bi ojačali pristupe na TEN-T mrežu, kako željezničke tako i cestovne, kao što smo imali prilike vidjeti i prije koji dan na primjeru uspješne prijave hrvatskih projekata na Instrument za povezivanje Europe, poznatiji kao CEF, koji je također bio jedna od tema TEN-T dana.“, zaključio je Vuletić.
Na TEN-T danima u Rigi govora je bilo i o novim mogućnostima financiranja projekata na TEN-T mreži, važnosti pomorskih luka na Osnovnoj mreži kojima pripada i Luka Rijeka, organizaciji teretnog prijevoza na mreži te konačno kako TEN-T mrežu od plana provesti do dobre prakse.
Konferenciju koja je trajala od 22. do 23. lipnja otvorila je povjerenica Europske komisije za promet Violeta Bulc te ministar prometa Latvije Anrijs Matiss i predsjednik Odbora za promet i turizam Europskog Parlamenta Michael Cramer, a okupila je ministre prometa i državne tajnike više od 16 država članica Europske unije.