Za svog prvog radnog posjeta Vladi Republike Hrvatske povjerenica Europske komisije za promet
Violeta Bulc danas je održala sastanak s ministrom pomorstva, prometa i infrastrukture
Sinišom Hajdaš Dončićem, a razgovaralo se o aktualnim prijedlozima prometnog zakonodavstva koji se raspravljaju u tijelima Vijeća EU te glavnim prioritetima prometne politike Europske komisije, kao i projektima koje je Hrvatska prijavila na natječaj CEF-a, Instrumenta za povezivanje Europe. U razgovorima su sudjelovali i potpredsjednik Vlade
Branko Grčić i zamjenik ministra regionalnog razvoja i fondova EU
Jakša Puljiz.
Povjerenica EK za promet Violeta Bulc izvijestila je kako je u tijeku izbor projekata za sufinanciranje iz CEF-a, koji će biti završen sredinom srpnja.
„Hrvatska je važan čimbenik u realizaciji devet europskih koridora koji su povezani u TEN-T mrežu (Transeuropsku prometnu mrežu) i kao najnovija članica uključila se u sve važne projekte Europske unije na području prometa i projekti koje je prijavila dobri su projekti“, naglasila je Violeta Bulc, povjerenica Europske komisije za promet.
Hrvatska je na prvom natječaju za sufinanciranje projekata iz CEF-a prijavila ukupno 14 projekata. Radi se o ulaganjima u prometnu infrastrukturu koja se nalazi na osnovnim koridorima u okviru Europske unije, ukupno ih je devet, od kojih dva prolaze kroz hrvatski teritorij - Mediteranski koridor koji obuhvaća pravac od mađarske granice do Rijeke te od slovenske granice do Zagreba te Koridor Rajna-Dunav koji obuhvaća riječni prometni pravac na istoku Hrvatske. Iz financijskog instrumenta pod nazivom Instrument za povezivanje Europe (Connecting European Facility, odnosno CEF), Hrvatskoj je na raspolaganju 456 milijuna eura do 2016. godine. Sufinanciranje iznosi do 85 posto troškova vrijednosti projekta.
Ministar Hajdaš Dončić izdvojio je kako su nam u željezničkom sektoru ključni projekti Kontejnerski terminal Jadranska vrata, gdje se radi
rekonstrukcija kolodvora Rijeka-Brajdica koji su zajednički prijavili Lučka uprava Rijeka i HŽ Infrastruktura, a ukupna mu je vrijednost projekta 35,56 milijuna eura te predviđeno trajanje projekta do kraja 2017. godine. Nadalje, Kontejnerski terminal Zagrebačko pristanište gdje se radi se o rekonstrukciji kolodvora Rijeka-Teretna i izgradnji 2. faze pristaništa, koji je vrijedan 140,33 milijuna eura i čije je trajanje predviđeno ljeta 2020. godine. Također, projekt izrade projektne i ostale dokumentacije za izgradnju drugog kolosijeka, modernizaciju i obnovu na dionici željezničke pruge Škrljevo – Rijeka – Jurdani, koji je projekt HŽ Infrastrukture, ukupne vrijednosti 9 milijuna eura, jedan je od projekata s kojim se apliciralo prema sufinanciranju iz CEF-a.
„Smatramo da su ovi projekti prihvatljivi za financiranje jer se nalaze na koridoru koji povezuju riječku luku s mađarskom granicom u Implementacijskom planu Mediteranskog koridora i navedeni su kao prioritetni, a Rijeka zauzima mjesto glavne luke (core port) i jedina je takva u Hrvatskoj. Nadalje, projekti su potpuno usklađeni s prometnom politikom EU, poklapaju se sa zahtjevima EU za podizanje prometne efikasnosti na Mediteranskom koridoru, osiguravaju dodanu vrijednost prekrcajnim kapacitetima na riječkom prometnom čvoru i u dobroj su fazi zrelosti“, naglasio je ministar Hajdaš Dončić.
Sufinanciranjem projekata iz CEF-a osigurala bi se realizacija projekta u cijelosti i na vrijeme, proizvela bi pozitivne reakcije brodara i operatera, potencijalnih koncesionara na novom kontejnerskom terminalu, a time i povećala njihovu zainteresiranost za dostavu ponuda na natječaj. Investicijskim rasterećenjem budućeg koncesionara postiglo bi se izjednačavanje položaja postojećeg i novog koncesionara što bi u konačnici stvorilo veću konkurentnost terminala na tržištu odnosno veću konkurentnost prometnog pravca.
Budući da projekti izgradnje i modernizacije lučkih terminala su cjeline nedjeljive od željezničkih terminala odnosno ranžirnih kolodvora, projekte su zajednički prijavile LU Rijeka i HŽI pa projektni prijedlozi za oba kontejnerska terminala sadržavaju dio izgradnje/modernizacije lučke infrastrukture i dio rekonstrukcije/izgradnje željezničke infrastrukture. Tako strukturirani projektni prijedlozi uklapaju se u potrebe EU za rješavanjem uskih grla na glavnim koridorima TEN-T mreže.
Najvažniji cestovni projekt koji je prijavljen za natječaj je izgradnja Mosta preko Save između RH i BIH kod Svilaja, projekt Hrvatskih autocesta ukupne vrijednosti 26 milijuna eura. Budući da RH prijavljuje samo dio mosta do granice s Bosnom i Hercegovinom, vrijednost radova iznosi 13 milijuna eura, a zatraženi iznos sufinacniranja je 11,07 milijuna eura. Realizacijom ovog projekta premostit će se veze koje nedostaju i otkloniti jedno od uskih grla na prekograničnim dionicama, što je također u skladu s politikom financiranja projekata iz CEF-a.
Ministar je naglasio kako će, u slučaju da neki od prijavljenih projekata u prvom natječaju ne prođu, biti prijavljeni u drugom natječaju za par mjeseci, kao i dodatno projekt izgradnje pruga na dionici Križevci-Koprivnica-mađarska
granica, ukupne vrijednosti 275 milijuna eura te projekt ceste od Dubrovnika do granice s Crnom Gorom. Očekujemo da će u idućem pozivu proći svi projekti koji su prepoznati kao ključni projekti na mreži osnovnih koridora, čime bismo iskoristili gotovo u cijelosti nacionalnu alokaciju od 456 milijuna eura do 2016. godine.
Na današnjem je sastanku bilo riječi i o Četvrtom željezničkom paketu o čijih se šest prijedloga, koji se odnose na tržišni i tehnički stup, a s ciljem stvaranja jedinstvenog europskog tržišta, države članice vode raspravu.
„Ovdje mi zagovaramo određenu tezu da do 2021./2022. nema unutarnje liberalizacije u prometu, ali snažno podupiremo donošenje „četvrtog željezničkog paketa“ jer bi to omogućilo bolju protočnost i više konkurencije u domaćem željezničkom transportu“, pojasnio je ministar i zaključio: „Treće pitanje na kojem surađujemo je open sky ili „slobodno nebo“, gdje zajedno podržavamo zakonodavni paket koji, prije svega, ide prema zaštiti putnika“.
Povjerenica EK za promet Violeta Bulc izvijestila je predstavnike hrvatske Vlade o nekim od ključnih prioriteta u njezinom mandatu, a nastavak rada na SESII+ zakonodavnom paketu, odnosno daljnji razvoj inicijative Jedinstveno europsko nebo je jedan od njih. Inicijativa unaprjeđenja ATM sustava u Europskoj uniji, tzv. Jedinstveno europsko nebo započela je usvajanjem SES paketa u 2004. te SESII paketa u 2009. godine, a sama provedba uključivala je uspostavu 9 FAB-ova u Europskoj uniji te identificiranje i praćenje ključnih indikatora učinkovitosti ATM sustava svake države. Implementacija glavnih aktivnosti pomogla je da smo do danas postigli značajna unaprjeđenja u ekonomskoj učinkovitosti, kapacitetu i sigurnosti odvijanja zračnog prometa te smanjenja potrošnje goriva i konačno emisija CO2.
Povjerenica Europske komisije za promet Violeta Bulc prethodno se u Vladi sastala s predsjednikom Vlade RH
Zoranom Milanovićem gdje je također naglasila kako se Hrvatska, iako mlada članica EU, vrlo aktivno uključila u sve glavne prometne projekte i dobro vodi.
