U Dubrovniku se od 22. do 28. svibnja održava Svjetski kongres o tunelima i podzemnim građevinama – WTC 2015. Kongres je organiziran od strane Hrvatske udruge za tunele i podzemne građevine (ITA Croatia) te uz potporu Svjetske udruge za tunele i podzemne građevine (ITA-AITES). Organizacija ovog uglednog skupa dodijeljena je Republici Hrvatskoj tijekom održavanja svjetskog kongresa u Bangkoku, u svibnju 2012. godine.
Tema skupa na kojem se okupilo više od 1500 eminentnih stručnjaka iz područja tunelogradnje jest „Promicanje tunela u Jugoistočnoj Europi“. Naime, cilj je sve sudionike upoznati s najnovijim metodama i tehnologijama koje mogu doprinijeti razvoju tunela i podzemnih građevina u Hrvatskoj i okruženju. Nadalje, želja je organizatora da se organizacijom skupa potpomogne međunarodna afirmacija hrvatskih graditelja u području podzemnih objekata.
O dosadašnjim iskustvima u izgradnji tunela, kao i budućim planovima, na skupu je ispred Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture govorio
Dražen Antolović, načelnik Uprave za prometnu infrastrukturu i fondove EU, koji je u svojem izlaganju
„Planovi korištenja podzemnih prostora za razvoj cestovne i željezničke infrastrukture u RH“ ukratko iznio osnovne podatke o postojećim, ali i planiranim tunelskim objektima na području Republike Hrvatske kao i o zakonskom okviru kojim se uređuje sigurnost istih. Naime, poznato je da prometni položaj i zemljopisne karakteristike Republike Hrvatske diktiraju potrebu za izgradnjom većeg broja podzemnih građevina, konkretno cestovnih i željezničkih tunela, te da je samim time neophodna kvalitetna briga za njihovim održavanjem i sigurnošću.
Podsjetimo, na cestovnim objektima diljem Republike Hrvatske nalaze se ukupno 34 tunela dulja od 500 metara te tri tunela dulja od 3.000 metara, dok je ukupna duljina svih objekata veća od 50 kilometara. S druge strane Hrvatska raspolaže sa 109 željezničkih tunela dugih gotovo 30 kilometara, a nalaze se na dva najvažnija željeznička koridora: Zagreb - Rijeka i Zagreb - Split.
Iako je većina cestovnih tunela u vrlo dobrom stanju, te su isti građeni po najvišim sigurnosnim standardima, sve to ne isključuje iznimno zahtjevan sustav održavanja, te odgovarajuće
mjere vatrogasne zaštite. O visokoj razini dostignutih sigurnosnih standarda govori i podatak da broj prometnih nesreća u autocestovnim tunelima proteklih godina kontinuirano pada, a što potvrđuju i rezultati EuroTap ispitivanja. Tome zasigurno pridonosi i strog sustav zakonskih i podzakonskih propisa koji uređuju ovo područje.
Nadalje, ohrabruje i podatak da u proteklih dvadeset godina nije zabilježena niti jedna nesreća u željezničkim tunelima, a što među ostalim možemo zahvaliti i kvalitetnom regulatornom okviru.
S ciljem pobližeg upoznavanja tunelskih struktura, za sudionike Kongresa organiziran je posjet nekim od najznačajnijih podzemnih građevina u Hrvatskoj i okruženju, poput HE Zakučac, HE Peruča te HE Dubrovnik I i II, ali i cestovnim tunelima na autocesti Zagreb - Split - Ploče, odnosno Bar - Boljare u Crnoj Gori. Nadalje, u sklopu izložbenog dijela programa
održano je
predstavljanje proizvoda i usluga 140 izlagača iz Hrvatske i svijeta.
Istaknimo na kraju da je Republika Hrvatska prva država s prostora jugoistočne Europe koja je do sad imala priliku organizirati „Svjetski kongres tunelogradnje“ te da je organizacija ovako velikog i važnog događaja svjetske razine od iznimne važnosti za promociju Republike Hrvatske u svijetu.
PRILOG
