*P/2511276*
OBRAZAC INFORMACIJE O PROVEDBI SAVJETOVANJA O NACRTU PRIJEDLOGA ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA MINISTARTVO POMORSTVA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Klasa: 011-01/14-02/119
Urbroj: 530-06-2-1-2-15-17
Zagreb, 17. travnja 2015.
INFORMACIJA - o provedbi savjetovanja s javnošću i zainteresiranom javnošću povodom izrade Nacrta prijedloga Iskaza o procjeni učinaka Zakona o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina
1. Nositelj izrade Nacrta prijedloga iskaza o procjeni učinaka propisa je:
Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture
2. Pravni izvori:
Članak 19. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", br. 90/11.) i Godišnji plan normativnih aktivnosti za 2015. godinu (Plan normativnih aktivnosti vezano za postupak procjene učinaka propisa), redni broj 20.
3. Neposredni dionici u izradi ovoga Nacrta prijedloga iskaza su:
Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture i članovi uže Radne skupine za izradu Nacrta prijedloga Zakona o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina (predstavnici Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti).
4. Ostali dionici s kojima su provedene neformalne konzultacije u pripremnoj fazi izrade ovoga Nacrta prijedloga iskaza su:
Javnost i zainteresirana javnost će sudjelovati u fazi izrade ovoga Nacrta prijedloga iskaza tijekom javne rasprave.
5. Način sudjelovanja javnosti i zainteresirane javnosti u postupku savjetovanja:
Javnost i zainteresirana javnost u postupku savjetovanja o Nacrtu prijedloga iskaza o procjeni učinaka Zakona o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina mogu sudjelovati davanjem mišljenja, primjedaba i prijedloga u pisanom obliku na Nacrt.
Nacrt prijedloga iskaza o procjeni učinaka ovoga propisa objavljuje se u nastavku ove Informacije.
Primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavljaju se u razdoblju od 22. travnja do 21. svibnja 2015. godine na adresu: Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Sektor elektroničkih komunikacija i pošte, Prisavlje 14, Zagreb, ili elektroničkom poštom na adresu:
sandra.grivicvojnovic@mppi.hr, ili na broj telefaksa: 01/619-66-62.
6. Ostali podaci:
Tijekom naprijed navedenog razdoblja Nacrt prijedloga iskaza razmotrit će se s dionicima i na radionici organiziranoj u okviru stručnog savjetovanja, prema posebnom pozivu, a Nacrt će biti dostavljen i nadležnim središnjim tijelima državne uprave radi davanja mišljenja.
Nakon što se razmotre sva prispjela mišljenja, prijedlozi i primjedbe, Nacrt prijedloga iskaza o procjeni učinaka propisa ažurirat će se, nakon čega se, kada se ispune svi propisani uvjeti, pristupa izradi Prijedloga iskaza i Nacrta prijedloga Zakona o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina.
7. Način informiranja javnosti i zainteresirane javnosti o prihvaćenim i neprihvaćenim mišljenjima, prijedlozima i primjedbama dostavljenim za vrijeme predmetnog savjetovanja:
Stručni nositelj izrade propisa na svojim će internetskim stranicama dati odgovarajuću obavijest.
MINISTAR
dr.sc. Siniša Hajdaš Dončić
-------------------------- -------------------------- --------------------------
TEZE
za Zakon o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina
Zakonom o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina u nacionalno zakonodavstvo prenose se odredbe Direktive 2014/61/EU Europskog parlamenta i vijeća od 15. svibnja 2014. o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina.
Cilj ovoga Zakona je olakšavanje i poticanje postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina, promičući zajedničko korištenje postojeće fizičke infrastrukture i omogućujući djelotvornije postavljanje nove fizičke infrastrukture, kako bi trošak postavljanja takvih mreža bio što niži.
Budući da digitalno gospodarstvo u potpunosti mijenja unutarnje tržište te ima potencijal podići integraciju unutarnjeg tržišta na novu razinu, vizija Europske unije je digitalno gospodarstvo koje pruža održive gospodarske i društvene prednosti, zasnovane na suvremenim mrežnim uslugama i brzim internetskim vezama. Visokokvalitetna digitalna infrastruktura temelj je gotovo svih sektora suvremenog i inovativnog gospodarstva te je od strateške važnosti za društvenu i teritorijalnu koheziju. Važnost uvođenja širokopojasnih mreža velikih brzina prepoznata je u svim državama članicama EU koje su prihvatile ambiciozne ciljeve strateške inicijative u sklopu Strategije Europa 2020 – Digitalne agende za Europu.
U skladu s tim ciljevima potrebno je osigurati da do 2020. godine svaki građanin ima pristup internetskim brzinama od najmanje 30 Mbit/s, te da najmanje 50% kućanstava u EU ima
mogućnost pristupa brzinama od najmanje 100 Mbit/s.
Smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina uvelike doprinosi i ostvarivanju digitalizacije javnog sektora, šireći učinak digitalne financijske
poluge na sve sektore gospodarstva, uz smanjenje troškova za javnu upravu i pružanje djelotvornijih usluga građanima. Veliki dio troškova postavljanja ovih mreža može se pripisati neučinkovitom korištenju postojeće pasivne infrastrukture, uskih grla u vezi s koordiniranjem građevinskih radova, opsežnih upravnih postupaka pribavljanja građevinskih dozvola te uskih grla povezanih s uvođenjem mreža unutar zgrada, koji dovode do visokih financijskih zapreka, posebno u ruralnim područjima.
Budući da sinergija među sektorima može znatno smanjiti potrebu za građevinskim radovima u svrhu postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža, predloženi će se Zakon primjenjivati ne samo na pružatelje usluga javnih komunikacijskih mreža, već i na rasprostranjenu fizičku infrastrukturu pogodnu za smještanje elemenata elektroničkih komunikacijskih mreža, kao što su fizičke mreže za opskrbu električnom energijom, plinom i vodom te kanalizacijski sustavi i sustavi odvodnje, kao i usluge grijanja i prijevoza.
Kako bi se djelotvorno planiralo postavljanje elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina te kako bi se osiguralo najdjelotvornije korištenje postojeće infrastrukture pogodne za postavljanje elektroničkih komunikacijskih mreža, poduzetnicima će se omogućiti pristup osnovnim informacijama o dostupnoj fizičkoj infrastrukturi na ciljanom području putem jedinstvene informacijske točke, bez nametanja nove obveze mapiranja, uz korištenje i objedinjavanje već postojećih informacija prikupljenim u tijelima javnog sektora, koje su dostupne u elektroničkom obliku.
Koordiniranje građevinskih radova u vezi s fizičkim infrastrukturama može osigurati znatne uštede. Stoga je potrebno preispitati regulatorna ograničenja kojima se općenito sprječavaju pregovori među mrežnim operatorima, s ciljem koordiniranja takvih radova kako bi se izgradile i elektroničke komunikacijske mreže velikih brzina. Međutim, u slučaju građevinskih radova, koji se ne financiraju javnim sredstvima, ovaj Zakon neće dovesti u pitanje mogućnost dionika da zaključe sporazume o koordiniranju građevinskih radova u skladu sa svojim planovima ulaganja te poslovnim i vremenskim planovima.
Za postavljanje elektroničkih komunikacijskih mreža ili novih elemenata mreža potrebne su različite dozvole, uključujući građevinske, urbanističke, okolišne i druge dozvole, kako bi se zaštitio nacionalni i javni interes. Broj dozvola potrebnih za postavljanje različitih vrsta elektroničkih komunikacijskih mreža te lokalni karakter njihova postavljanja mogu zahtijevati primjenu niza postupaka i uvjeta. Štiteći pravo svakog nadležnog tijela da bude uključeno te da zadrži svoje ovlasti odlučivanja u skladu s načelom supsidijarnosti, sve relevantne informacije o postupcima i općim uvjetima, primjenjivima na građevinske radove, trebale bi biti dostupne putem jedinstvene informacijske točke. Stoga se ovim Zakonom planiraju urediti mehanizmi za pojednostavljenje navedenih postupaka, kao i smanjenje broja dozvola potrebnih za postavljanje elektroničkih komunikacijskih mreža. Nadležna tijela na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini trebala bi opravdati svako odbijanje izdavanja dozvola u svojoj nadležnosti na temelju objektivnih, transparentnih, nediskriminirajućih i razmjernih mjerila i uvjeta.
Ostvarivanje ciljeva Digitalne agende za Europu zahtijeva da uvođenje komunikacijske infrastrukture bude čim bliže lokaciji krajnjeg korisnika usluga, uz istodobno potpuno
poštovanje načela razmjernosti u pogledu ograničenja prava vlasništva radi ostvarenje općeg interesa. Stoga je cilj ovoga Zakona olakšati postavljanje elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina do samih krajnjih korisnika usluga te istodobno osigurati tehnološku neutralnost, osobito uz pomoć fizičke infrastrukture unutar zgrada pripremljenih za mreže velikih brzina.
