Vlada je na današnjoj sjednici usvojila Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona (EU).
Nacrtom prijedloga zakona predlažu se izmjene i dopune radi daljnjeg usklađivanja zakonodavstva RH s pravnom stečevinom Europske unije u području socijalnih uvjeta, osobito zaštite mobilnih radnika u cestovnom prijevozu, na način da se jasno utvrđuju pravila o radnom vremenu, stankama te trajanju radnog tjedna.
Nadalje, predlažu se izmjene i dopune kojima se pojedine odredbe važećeg zakona usklađuju s odredbama Uredbe (EZ) 561/2006 – (o usklađivanju određenog socijalnog zakonodavstva), Uredbe (EU) br. 165/2014 – (o tahografima u cestovnom prometu) i Direktive 2002/15/EZ – (o organizaciji radnog vremena osoba koje obavljaju mobilne djelatnosti cestovnog prijevoza).
Sukladno navedenim Uredbama dodana je odredba da sva vozila koja se prvi put registriraju u Republici Hrvatskoj nakon stupanja na snagu ovoga Zakona moraju imati ugrađen digitalni tahograf, a vozila koja su bila registrirana prije 1. svibnja 2006. bez obzira na državu registracije vozila, mogu imati ugrađen analogni tahograf.
Nadalje, u važećem Zakonu nije bila na jasan način implementirana odredba Direktive 2002/15/EZ, o organizaciji radnog vremena osoba koje obavljaju mobilne djelatnosti cestovnog prijevoza koja daje mogućnost da države članice EU mogu iz objektivnih, tehničkih razloga ili razloga koji se odnose na organizaciju rada propisati iznimku u pogledu tjednog radnog vremena i noćnog rada.
Stoga se članak 8. stavak 1. važećeg Zakona dopunjuje na način da se iznimke od punog tjednog radnog vremena i noćnog rada propisane Zakonom mogu odnositi samo na mobilne radnike koji obavljaju linijski prijevoz putnika na linijama do 50 kilometara, te se na njih mogu primjenjivati odredbe zakona kojim se uređuju radni odnosi ili kolektivni ugovori.
Prijedlogom Zakona dopunjuje se članak 36. važećeg Zakona u pogledu zajedničkog djelovanja nadzornih tijela svih država članica Europske unije na temelju smjernica Europske komisije o najboljoj praksi provedbe, koje se objavljuju u dvogodišnjem izvješću a radi omogućavanja zajedničkih kontrola i nadzora nad primjenom propisa o radnim vremenima koje bi se trebale organizirati jedanput godišnje.
Nadalje, ovim prijedlogom uklanjaju se nomotehničke pogreške te se prekršajne odredbe važećeg zakona dopunjuju novim prekršajima.
Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u Državnom proračunu.
