Pomoćnik ministra
Luko Vuletić sa suradnicima iz Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture i župan Bjelovarsko - bilogorske županije,
Damir Bajs sa suradnicima i u nazočnosti županijskih saborskih zastupnika, održali su sastanak na temu Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske, kao i položaja Županije i planiranih projekata u kontekstu prometnog razvoja idućih 15 godina koje predviđa usvojena Strategija.
Na sastanku održanom jučer, 27. siječnja, u zgradi Županije najviše govora bilo je o predstojećoj reviziji Strategije prometnog razvoja na koju su komentare imali predstavnici Županije, a na njihov prigovor o „izbacivanju“ određenih prometnih pravaca iz sadašnje Strategije prometnog razvoja, pomoćnik Vuletić objasnio je način na koji će se raditi revizija postojeće Strategije prometnog razvoja te ulogu Nacionalnog prometnog modela, koji se od svibnja 2014. godine prvi puta izrađuje u Republici Hrvatskoj.
Podsjetimo, revizija Strategije prometnog razvoja jedan je od tri koraka kroz koje se izrađuje Strategija. Prvi se odnosio na izradu
postojeće Strategije, kao strateško planskog dokumenta za sve prometne sektore s pripadajućom strateškom procjenom utjecaja na okoliš, što nam je bio jedan od preduvjeta Europske komisije za sufinanciranje iz fondova EU za programsko razdoblje 2014 - 2020. Međutim, da bi izrađena Strategija bila potpuni nacionalni strateški dokument prometnog sektora koji se temelji na kompletnim i točnim prometnim podacima i daje prometne prognoze, bilo je potrebno istovremeno prikupiti prometne podatke, koji do sad na taj način u Hrvatskoj nikada nisu prikupljani. Upravo je taj drugi korak izrade Prometnog modela važan korak na kojem Ministarstvo trenutno radi.
Prometni model, čija izrada traje dvije godine, uključivati će prikupljanje i analizu prometnih podataka te analizu postojećeg prometnog sustavan te će nakon toga uslijediti treći korak, odnosno revidiranje Strategije na osnovu dobivenih podataka.
Prometni model biti će temelj za strateško planiranje svakog prometnog sektora, a uključivati će prikupljanje i analizu prometnih podataka te analizu postojećeg prometnog sustava.
„Prema rezultatima Nacionalnog prometnog modela zaključno s prosincem 2016. godine napraviti će se revizija Strategije prometnog razvoja s ciljem izrade kvalitetnog nacionalnog strateškog dokumenta, kao osnovom održivog prometnog planiranja i opravdanih ulaganja u sve segmente prometa u Republici Hrvatskoj. Prometni model ukazat će na opravdanost mjera navedenih u Strategiji, koja će se u skladu s tim izmijeniti.“ - objasnio je pomoćnik Vuletić na koji način će se raditi revizija Strategije i dodao da će se na taj način razmatrati i svi prometni pravci koji prolaze kroz Bjelovarsko - bilogorsku županiju te da je ovo još jedna prilika da regionalne samouprave osiguraju zastupljenost svojih interesa u Strategiji.
Osim za reviziju Strategije prometnog razvoja, čelnici Bjelovarsko - bilogorske županije iskazali su zanimanje za projekt izgradnje željezničke pruge na dionici Sveti Ivan Žabno - Gradec koja je od osobitog značaja za povezivanje s Gradom Zagrebom, a time i gospodarski razvoj regije. Pomoćnik Vuletić rekao je kako se projekt priprema za sufinanciranje iz fondova Europske unije te da je otvaranje ponuda najavljeno od HŽ Infrastrukture za početak veljače.
Bjelovarsko - bilogorski župan, Damir Bajs izrazio je zadovoljstvo posjetom pomoćnika ministra Vuletića, a time i potporom Ministarstva te naglasio kako je rješavanje prometnih problema važno ne samo za razvoj, već nažalost i za opstanak kako ove tako i susjednih županija.
Pomoćnik ministra, Luko Vuletić zaključio je kako bez prometne povezanosti nijedna regija nema perspektivu za razvoj, stoga će Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture u skladu s navedenim dati potporu svim projektnim idejama te ostati adresa za razgovore i suradnju. Sastanak s predstavnicima Bjelovarsko - bilogorske županije treći u nizu sastanaka koje je Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture održalo s predstavnicima lokalnih i regionalni samouprava, prethodni sastanci održani su u Šibensko - kninskoj i Požeško - slavonskoj županiji.
