Protekli tjedan je u Bruxellesu održan prvi sastanak Stručne skupine Europske komisije za urbanu mobilnost na kojem je kao predstavnica Republike Hrvatska sudjelovala Petra Grgasović iz Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture. Još u prosincu 2013. Europska je komisija objavila komunikaciju „Zajedno prema konkurentnoj gradskoj mobilnosti s učinkovitim iskorištavanjem resursa“ i pozvala zemlje članice na pojačanu provedbu aktivnosti na području urbane mobilnosti na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Osnovana je Stručna skupina za urbanu mobilnost pri Europskoj komisiji, a sastavljena od predstavnika svih zemalja članica u cilju usvajanja novog pristupa prema rješavanju brojnih problema mobilnosti u gradskim regijama.
Članove skupine je između ostalih pozdravio i potpredsjednik Europske komisije i povjerenik za promet Siim Kallas, naglasivši važnost suradnje zemalja članica i razmjene iskustava i problema, kako bi odluke na razini Europske unije omogućile jednostavnija i široko primjenjiva rješenja, ali uz najveće moguće poštivanje načela supsidijarnosti.
Sastanci Stručne skupine za urbanu mobilnost održavat će se najmanje dvaput godišnje. Neke od osnovnih zadaća Stručne skupine identifikacija je problema urbane mobilnosti i razmjena iskustava te primjena najboljih praksi u njihovu rješavanju. Urbana mobilnost podrazumijeva i brigu o prekograničnim aspektima, ispitivanje mogućnosti financiranja kao dio „urbanih čvorova“ na TEN-T mreži, integracija s ostalim politikama EU u područjima energije, okoliša, klimatskih promjena te zdravlja. Republika Hrvatska sudjelovanjem u radu ove skupine ima jedinstvenu priliku iznijeti probleme urbane mobilnosti s kojima se susreće u svojim najvećim gradskim regijama, istražiti mogućnosti njihova rješavanja, te utjecati na oblikovanje politike Europske unije kako bi buduće odluke nadnacionalne razine na području urbane mobilnosti zadovoljile potrebe lokalnih i regionalnih zajednica.
Više informacija o stručnoj skupini na http://ec.europa.eu/transparency/regexpert/index.cfm?do=groupDetail.groupDetail&groupID=3165&NewSearch=1&NewSearch=1
|
Zagreb, 4. studenog 2014. Iskustva Hrvatske i Slovenije o konceptima učinkovitog i održivog prometa u gradovima  Postizanje održive gradske i prigradske mobilnosti, uspostava kvalitetnih prometnih sustava urbane regije i integriranog prometa, od velike su važnosti za razvoj Republike Hrvatske te su kao takve prepoznate i u nedavno usvojenoj Strategiji prometnog razvoja Republike Hrvatske 2014-2030, ukazala je Petra Grgasović iz Uprave za prometnu infrastrukturu i fondove EU Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, jedna od panelistica današnje radionice o planovima održive mobilnosti koju je u prostorijama ZGforuma organizirao gradski Ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Zagreba.Radionica je organizirana u suradnji s CIVINET mrežom i ODRAZ-om, a okupila je predstavnike gradova te druge stručnjake za održivu mobilnost iz Hrvatske, Slovenije, Austrije i Srbije. Prezentirani su koncepti održive mobilnosti Slovenije, Hrvatske, Austrije i Srbije. Glavna svrha mreže CIVINET jest razmjena i prijenos iskustava i dobre prakse iz projekata, koji su provedeni u okviru programa CIVITAS. Ciljevi inicijative CIVITAS sastoje se u promicanju i provođenju održive, čistije i energetski učinkovitije mjere u gradskom prijevozu i provođenju integrirane mjere utemeljene na novim, inovativnim tehnologijama te javnim politikama koje odgovaraju potrebama građana. CIVINET povezuje gradove koji su zainteresirani za razvoj politika urbane mobilnosti i akcija za čišći, pristupačniji, energetski učinkovit i održiv promet u gradovima. Dugoročni cilj mreže jest u povezivanju različitih aktera, koji će omogućiti strukturiranu raspravu o izazovima i rješenjima u području održive mobilnosti. CIVINET želi posebno osnažiti suradnju između gradova susjednih zemalja, u ovom slučaju Hrvatske i Slovenije. Gradovi Zagreb i Ljubljana bore se kao i ostale europske prijestolnice s problemima održive mobilnosti. Stoga su posebno dragocjena ona iskustva koja idu u prilog rješavanja istih, a na tragu su proaktivnog pristupa u reformi prometa i to kako od samog usvajanja prometnog plana održive mobilnosti, tako i uključivanja svih zainteresiranih strana, dionika procesa. Promjenom stare prometne paradigme usredotočene na prijevoz osobnim automobilom i fokusiranje na održive oblike prometa i korištenje javnog gradskog prijevoza, omogućava se ostvarivanje jasnih i mjerljivih ciljeva, a što su s mnoštvom vlastitih primjera potvrdili i sudionici iz Ljubljane. Planska izgradnja javnih garaža, sanacija crnih prometnih točaka, rekonstrukcija središnjih gradskih prometnih tokova i usporedno širenje pješačkih zona, izgradnja novih javnih sadržaja samo su dio složenog mozaika koji ovaj koncept čine ostvarivim. Izrada prometnog modela, kao sveobuhvatne baze podataka o prometu, u tom je slučaju od presudnoga značenja, a na što su nam jasno ukazali predstavnici Grada Novog Sada. Petra Grgasović također je u prezentaciji pod nazivom „Uloga i podrška ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture u razvoju urbane mobilnosti“ istakla i glavne prioritete sektora javne gradske, prigradske i regionalne mobilnosti poput uvođenja integriranih prometnih sustava u većim gradovima i njihovim predgrađima i/ili regionalnim područjima ili razvoja mjera za povećanje udjela javnog prijevoza i vidova prijevoza s nultom stopom emisije plinova. Pojasnila je europski regulatorni okvir u segmentu urbane mobilnosti. Valja podsjetiti da upravo Strategija čini temeljitu reformu prometne politike Republike Hrvatske te uz dosadašnje prometne sektore cestovnog, željezničkog, zračnog i pomorskog prometa, uvodi i prethodno spomenuti sektor javne gradske, prigradske i regionalne mobilnosti. Uloga Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture sastoji se u osmišljavanju zakonskog okvira kao potpore urbanoj mobilnosti, davanju podrške lokalnim i regionalnim samoupravama (prijenos znanja, priprema projekata, poticanje međusobne suradnje svih razina uprave itd.), kao i pružanju pomoći u pripremi i provedbi projekata financiranih iz fondova Europske unije. |