S obzirom na netočne i tendenciozne navode u nekoliko tekstova objavljenih u Večernjem listu vezano za nacrte operativnih programa, dokumenata koji definiraju temeljne prioritete razvoja Hrvatske koji će se financirati iz EU fondova u razdoblju 2014.-2020., a posebno vezano na temu prometnog povezivanja hrvatskog juga i mogućeg financiranja pelješkog mosta iz sredstava EU fondova, želimo vrlo jasno istaknuti sljedeće činjenice:
• Hrvatska Vlada čvrsto je opredijeljena da u što skorijem vremenu kvalitetno i učinkovito prometno poveže hrvatski jug – Dubrovnik, dubrovačko primorje, Pelješac, Korčulu i Mljet s ostatkom Hrvatske.
• Temeljem svih dosadašnjih analiza veliki projekt cestovnog povezivanja hrvatskog juga uključuje i izgradnju pelješkog mosta i pristupnih cesta.
• Ne radi se samo o prometnom povezivanju već i jasnoj namjeri da jedan takav projekt donese višestruke učinke na gospodarski razvoj cijelog područja, osobito Pelješca, Korčule i ostalih područja juga Hrvatske. Dakle, radi se o projektu od velikog značaja za regionalni razvoj.
• Poboljšanje cestovne povezanosti juga Hrvatske ostvarit će se kroz provedbu projekta koji je u Operativni program „Konkurentnost i kohezija“ uvršten pod imenom „Cestovno povezivanje juga Dalmacije“.
• Projekt je predviđen pod aktivnostima vezanim za unaprjeđenje i gradnju cesta od regionalnog značaja za što je predviđeno sufinanciranje iz Europskog fonda za regionalni razvoj u iznosu od 400 milijuna eura. Kada se ovom iznosu pridodaju nacionalna sredstva, jasno je da Hrvatska raspolaže dovoljnim financijskim resursima za gradnju pelješkog mosta, a što je do sada bila najveća prepreka realizaciji projekta.
• Također u Operativnom programu navedeni su i okvirni rokovi vezani za provedbu projekta. Prijava projekta planira se u drugom tromjesečju 2015., početak radova u trećem kvartalu 2016., a završetak krajem 2019. godine.
• Kako je u sklopu projekta, osim pelješkog mosta i spojna cesta preko Pelješca do ceste D8 (Jadranske magistrale), navedeni naziv projekta bolje opisuje svrhu i opseg samog projekta.
• Kroz izrađenu studiju predizvodljivosti potvrđeno je da je most najbolje tehničko rješenje za bolje povezivanje juga Hrvatske. Konačna potvrda izbora mosta kao optimalnog načina povezivanja dobit će se kroz izradu studije izvodljivosti. U tom kontekstu sam naziv projekta pruža dodatnu razinu fleksibilnosti, jer studija izvodljivosti može pokazati potrebu i za dodatnim aktivnostima ili zahvatima koji bi povećali opravdanost i primjerenost samoga projekta.
Sve prethodno navedeno pokazuje da je Vlada jasno iskazala prioritet povezivanja hrvatskog juga, juga Dalmacije, s ostatkom zemlje uključivo i dio cestovnog pravca koji se odnosi na pelješki most, da ga je ugradila u ključne strateške dokumente, da ga je integrirala u Operativni program „Konkurentnost i kohezija“ kako bi omogućila njegovo financiranje iz EU fondova, te da je odredila rokove provedbe projekta.
