Više od desetljeća trebalo je željezničkom sustavu Poljske da svoja prijevoznička poduzeća i željezničku infrastrukturu provede kroz velike promjene koje su bile posljedica procesa restrukturiranja poljskih željezničkih tvrtki te kroz ulaganja ustroji u jednu modernu grupaciju od jedanaest poduzeća kakve objedinjava PKP Group danas. Iskustva restrukturiranja poljskih željeznica, ulaganja u obnovu zapuštene željezničke infrastrukture kroz projekte sufinancirane iz EU fondova, te postavljanje PKP grupacije i njezinih devet povezanih društava na ekonomski zdrave temelje koji jamče razvoj željeznice u smjeru povećanja broja putnika i teretnog prijevoza, obnove voznog parka brzim i modernim vlakovima, te prateća ulaganja u gradnju i održavanje, ministru pomorstva, prometa i infrastrukture
Siniši Hajdaš Dončiću i pomoćniku ministra
Danu Simoniću prenijeli su prvi ljudi PKP grupacije
Jakub Karnovski, predsjednik Uprave PKP Group i njegovi prvi suradnici, menadžment koji vodi poljske željezničke tvrtke za putnički prijevoz, za teretni prijevoz, za željezničku infrastrukturu… PKP Group četvrta je po veličini grupacija željezničkih poduzeća u Europi, a osnovana je 2001. godine. Nastala je iz jedne tvrtke Poljske državne željeznice. Hrvatsko je izaslanstvo Ministarstva prometa s prvim menadžerima tvrtki poljskih željeznica razmijenilo brojna iskustva iz procesa restrukturiranja ovog zahtjevnog, a važnog područja industrije i prometa i detektiralo puno sličnosti u tom procesu u koji su obje države ušle, iako svaka u drugom vremenu tranzicije svog društvenog i ekonomskog sustava.
„Za restrukturiranje i modernizaciju jednog tromog i zapuštenog prometnog sustava i prometne infrastrukture, kakvu smo je i mi u Poljskoj imali devedesetih, trebalo je puno godina i još smo u procesu promjena. No, budući da smo postavili jasne ciljeve, ne može se dogoditi više ništa što će taj proces zaustaviti, ili vratiti unazad. Danas imamo 510 vlakova, to je sustav u kojem radi 84 tisuće ljudi, prevezemo 123 milijuna tona robe godišnje, unatoč konkurenciji samo u cargo prijevozu, jer u Poljskoj u teretnom željezničkom prometu operira više od 50 tuzemnih registriranih cargo prijevoznika. Posljednje dvije godine broj putnika značajno raste, putovanje vlakom opet je postalo brzo, ugodno i pouzdano. Mi smo postavili jasne ciljeve, bacili se na izradu projekata i posljednjih par godina postižemo rezultate. Dakle, trebalo je proteći desetak godina da oni budu ovako vidljivi i građanima prepoznatljivi“, naglasio je predsjednik Uprave PKP Group-a.
HŽ Cargo, točnije proces njegova restrukturiranja i budućnost, također je bila predmet razgovora i upita direktora tvrtki poljskih željeznica, koji su iskazali interes za nastavak razgovora na tu temu u uzvratnom posjetu Hrvatskoj.
Tijekom boravka u Varšavi ministar Hajdaš Dončić i pomoćnik ministra Simonić imali su susret s
Elzbietom Bienkowskom, potpredsjednicom poljske vlade i ministricom transporta i razvoja, koja je hrvatsku delegaciju i pozvala u službeni posjet nakon što su teme iz područja prometne infrastrukture i zračne te željezničke industrije bile otvorene prije mjesec dana tijekom posjeta Bienkowske Hrvatskoj. Tijekom susreta s poljskom potpredsjednicom Vlade ministar i pomoćnik ministra razgovarali su o mogućnosti ulaganja u bolje povezivanje dviju država prometnicama, a posebice o mogućnosti uspostave zračne linije
Zagreb – Varšava. O razvoju zračne industrije, zračnih luka, točnije prometa u zračnim lukama, bilo je puno riječi i na sastanku ministra i pomoćnika ministra organiziranom u varšavskoj zračnoj luci Chopin.
Michal Kaczmarzyk, predsjednik Uprave državne tvrtke Polish Airports, koja je suvlasnik svih zračnih luka u Poljskoj (ukupno ih je 14), prezentirao je dobre pokazatelje rasta prometa u zračnom prijevozu, te ukazao i na problem prevelikog broja zračnih luka, koje jedne drugima konkuriraju, pa se njegov menadžment skupa s lokalnim upravama i županijama, koje su također suvlasnici zračnih luka, bavi planiranjem takvih projekata koji ulaze i u turistički i hotelijerski posao, a kako bi se poslovi proširili prema potrebama konkretne zajednice. Jedan od najvećih projekata na kojima trenutno tvrtka Polish Airports radi je projekt gradnje Chopin Airport City-a, točnije kompleksa hotela, kongresnih dvorana te trgovačkih i kulturnih centara i to nadomak zračne luke Chopin u Varšavi. Mnoge svjetske metropole krenule su u realizaciju upravo takvih projekata koji im gradove pretvaraju i u centre poslovnog, odnosno kongresnog turizma.
Iskazan je i interes od strane Poljaka za uvidom u koncept nove strategije razvoja širokopojasnog pristupa internetu, koji je upravo pri finalizaciji kao dokument. Razgovaralo se o iskustvima Poljske u apliciranju projekata za sufinanciranje iz fondova Europske unije, koja je jedna od najuspješnijih zemalja u EU po realizaciji projekata i zahvaljujući čemu je Poljska na svim područjima znatno podigla kvalitetu života građana te uspostavila sustav koji razvojno funkcionira na svim društvenim i ekonomskim razinama.
Ministar Hajdaš Dončić je istakao kako su iskustava Poljske u području razvoja prometne infrastrukture vrlo vrijedna našim projektantima i stručnjacima uključenim u izradu projekata za apliciranje iz EU fondova, te kako zahvaljujući tome što je Poljska u taj proces bila uključena puno prije, možemo izbjeći i neke greške, na koje su Poljaci hrvatsku delegaciju i upozorili.
„Ono što jest najvažnije, a vidi se i iz iskustava Poljske, uspjeh projekata i apliciranje novca iz EU fondova ne može izostati ako su u njihovo planiranje i izradu svi uključeni, od nadležnog ministarstva, tvrtki iz čijeg se područja projekt radi, prijeko potrebne struke te, jako važno, lokalne zajednice i lokalnih vlasti, koji će najčešće i koristiti ono što će biti rezultat realizacije projekata. Fascinantni su primjeri udruživanja regija, točnije poljskih županija, oko jednog projekta, ili objedinjenih projekata u istom području, te njihova suradnja sve dok se projekt ne realizira, i ulaganje iste energije od svih kako bi se projekt i ostvario. Mislim da je to formula uspješnosti Poljske u privlačenju novca iz EU fondova, a upravo primjenu takve formule zahtjevaju projekti iz područja prometa i prometne infrastrukture“, podvukao je ministar Hajdaš Dončić.
Više od desetljeća trebalo je željezničkom sustavu Poljske da svoja prijevoznička poduzeća i željezničku infrastrukturu provede kroz velike promjene koje su bile posljedica procesa restrukturiranja poljskih željezničkih tvrtki te kroz ulaganja ustroji u jednu modernu grupaciju od jedanaest poduzeća kakve objedinjava PKP Group danas. Iskustva restrukturiranja poljskih željeznica, ulaganja u obnovu zapuštene željezničke infrastrukture kroz projekte sufinancirane iz EU fondova, te postavljanje PKP grupacije i njezinih devet povezanih društava na ekonomski zdrave temelje koji jamče razvoj željeznice u smjeru povećanja broja putnika i teretnog prijevoza, obnove voznog parka brzim i modernim vlakovima, te prateća ulaganja u gradnju i održavanje, ministru pomorstva, prometa i infrastrukture Siniši Hajdaš Dončiću i pomoćniku ministra Danu Simoniću prenijeli su prvi ljudi PKP grupacije Jakub Karnovski, predsjednik Uprave PKP Group i njegovi prvi suradnici, menadžment koji vodi poljske željezničke tvrtke za putnički prijevoz, za teretni prijevoz, za željezničku infrastrukturu… PKP Group četvrta je po veličini grupacija željezničkih poduzeća u Europi, a osnovana je 2001. godine. Nastala je iz jedne tvrtke Poljske državne željeznice. Hrvatsko je izaslanstvo Ministarstva prometa s prvim menadžerima tvrtki poljskih željeznica razmijenilo brojna iskustva iz procesa restrukturiranja ovog zahtjevnog, a važnog područja industrije i prometa i detektiralo puno sličnosti u tom procesu u koji su obje države ušle, iako svaka u drugom vremenu tranzicije svog društvenog i ekonomskog sustava.
„Za restrukturiranje i modernizaciju jednog tromog i zapuštenog prometnog sustava i prometne infrastrukture, kakvu smo je i mi u Poljskoj imali devedesetih, trebalo je puno godina i još smo u procesu promjena. No, budući da smo postavili jasne ciljeve, ne može se dogoditi više ništa što će taj proces zaustaviti, ili vratiti unazad. Danas imamo 510 vlakova, to je sustav u kojem radi 84 tisuće ljudi, prevezemo 123 milijuna tona robe godišnje, unatoč konkurenciji samo u cargo prijevozu, jer u Poljskoj u teretnom željezničkom prometu operira više od 50 tuzemnih registriranih cargo prijevoznika. Posljednje dvije godine broj putnika značajno raste, putovanje vlakom opet je postalo brzo, ugodno i pouzdano. Mi smo postavili jasne ciljeve, bacili se na izradu projekata i posljednjih par godina postižemo rezultate. Dakle, trebalo je proteći desetak godina da oni budu ovako vidljivi i građanima prepoznatljivi“, naglasio je predsjednik Uprave PKP Group-a.
Zagreb – Varšava. O razvoju zračne industrije, zračnih luka, točnije prometa u zračnim lukama, bilo je puno riječi i na sastanku ministra i pomoćnika ministra organiziranom u varšavskoj zračnoj luci Chopin. Michal Kaczmarzyk, predsjednik Uprave državne tvrtke Polish Airports, koja je suvlasnik svih zračnih luka u Poljskoj (ukupno ih je 14), prezentirao je dobre pokazatelje rasta prometa u zračnom prijevozu, te ukazao i na problem prevelikog broja zračnih luka, koje jedne drugima konkuriraju, pa se njegov menadžment skupa s lokalnim upravama i županijama, koje su također suvlasnici zračnih luka, bavi planiranjem takvih projekata koji ulaze i u turistički i hotelijerski posao, a kako bi se poslovi proširili prema potrebama konkretne zajednice. Jedan od najvećih projekata na kojima trenutno tvrtka Polish Airports radi je projekt gradnje Chopin Airport City-a, točnije kompleksa hotela, kongresnih dvorana te trgovačkih i kulturnih centara i to nadomak zračne luke Chopin u Varšavi. Mnoge svjetske metropole krenule su u realizaciju upravo takvih projekata koji im gradove pretvaraju i u centre poslovnog, odnosno kongresnog turizma.
„Ono što jest najvažnije, a vidi se i iz iskustava Poljske, uspjeh projekata i apliciranje novca iz EU fondova ne može izostati ako su u njihovo planiranje i izradu svi uključeni, od nadležnog ministarstva, tvrtki iz čijeg se područja projekt radi, prijeko potrebne struke te, jako važno, lokalne zajednice i lokalnih vlasti, koji će najčešće i koristiti ono što će biti rezultat realizacije projekata. Fascinantni su primjeri udruživanja regija, točnije poljskih županija, oko jednog projekta, ili objedinjenih projekata u istom području, te njihova suradnja sve dok se projekt ne realizira, i ulaganje iste energije od svih kako bi se projekt i ostvario. Mislim da je to formula uspješnosti Poljske u privlačenju novca iz EU fondova, a upravo primjenu takve formule zahtjevaju projekti iz područja prometa i prometne infrastrukture“, podvukao je ministar Hajdaš Dončić.