OBRAZLOŽENJE - Strategija pomorskog razvitka i integralne pomorske politike Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2020. godine

 

Republika Hrvatska pristupila je Europskoj uniji 1. srpnja 2013. godine, što za Republiku Hrvatsku predstavlja potencijalnu prekretnicu u gospodarskom, socijalnom i opće društvenom razvoju zemlje.

Hrvatska je pomorska zemlja sa 6.278 km ukupne duljine obale uključujući i obalu koja se proteže oko 1244 otoka, otočića, grebena i hridi. Od ukupnog broja otoka 49 otoka je naseljeno.

Danas se u hrvatskim lukama godišnje pretovari oko 19 milijuna tona tereta, te se preveze više od 12 milijuna putnika. Hrvatske luke integrirane su u sveobuhvatnu mrežu europskih prometnih koridora, što prepoznajemo kao razvojni potencijal koji omogućava uključivanje u trgovinske tokove kako na unutar-europskom tako i na svjetskom tržištu, kao i transformaciju lučkih sustava u suvremene logističke i distribucijske gospodarske centre.

Za uravnotežen razvoj zemlje posebno je važno osigurati održiv razvoj otoka, te spriječiti daljnje iseljavanje otočnog stanovništva. U tom kontekstu, za razvoj otoka značajan je obalni linijski pomorski putnički promet koji se odvija na ukupno 56 javnih linija od državnog značaja,  u kojima je u 2012. godini prevezeno 11,1 milijuna putnika i 2,76 milijuna vozila.

Hrvatsku flotu čine 1245 broda 1.274.833,36 GT (GT = tonaža broda (Tonnage) označava ukupan prostor broda izračunat nakon mjerenja, tj. Baždarenja. a prema odredbama IMO konvencije o baždarenju brodova (1969.) kao bruto i neto tonaža (Gross Tonnage -GT, Nett Tonnage -NT)) od čega 121 brod plovi u međunarodnoj plovidbi.

U hrvatskim upisnicima i očevidnicima upisano je 72 plutajuća objekta, 4 nepomična odobalna objekta, više od 2.500 jahti te 118.000 brodica. U Republiku Hrvatsku prosječno godišnje uplovi oko 60.000 stranih rekreacijskih plovila.

Hrvatska ima oko 22.000 pomoraca, od čega je oko 7.500 pomoraca koji plove u nacionalnoj plovidbi, odnosno oko 14.500 pomoraca koji plove u međunarodnoj plovidbi na brodovima hrvatskih i stranih zastava. Pomorci se obrazuju u sustavu koji uključuje 8 srednjih pomorskih škola, 4 pomorska visoka učilišta i 22 specijalizirana pomorska učilišta.

Ovi podaci nesumnjivo govore o značaju pomorstva za ukupni razvoj zemlje.

Želeći definirati jasne pravce razvoja pomorstva kao jedne od najznačajnijih gospodarskih grana RH, u cilju povećanja bruto društvenog proizvoda, definiranja razvoja na načelima održivosti, promicanja kulture sigurnosti i zaštite morskog okoliša, Vlada Republike donosi Strategiju pomorskog razvoja i integralne pomorske politike Republike Hrvatske. Strategija uzima u obzir opća načela sadržana u strateškim smjernicama Vlade Republike Hrvatske, pojedinim sektorskim strategijama, te strateškim smjernicama Europske unije u području pomorstva.