HŽ Infrastruktura objavila je poziv za nadmetanje za uslugu nadzora na rekonstrukciji postojećeg i izgradnji drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Dugo Selo – Križevci. Dionica je dio riječkog prometnog
pravca ( Rijeka-Zagreb-Koprivnica-državna granica) koji je sastavnica Mediteranskog koridora jedinstvene transeuropske prometne mreže TEN-T.
Ovo je drugo u nizu nadmetanja koja se objavljuju za navedeni projekt. Prvo nadmetanje za izbor izvođača radova objavljeno je 15. listopada 2013.
Cijeli je projekt jedan od najvećih u gradnji i rekonstrukciji željezničke infrastrukture, a planira se sufinancirati iz Europskog fonda za regionalni razvoj u visini od 85 posto. Procijenjena vrijednost radova iznosi 1,25 milijardi kuna, a vrijednost usluge nadzora, za koje je objavljeno jučerašnje nadmetanje iznosi, 31,25 milijuna kuna.
Izgradnja dionice se planira od kolovoza 2014. do srpnja 2018. godine. U okviru ovog projekta između ostaloga planiraju se brojni radovi i aktivnosti:
-
izgradnja drugoga kolosijeka dužine 38,2 km i rekonstrukciju postojećeg dužine cca 9 km;
-
rekonstrukcija 3 postojeća kolodvora (Dugo Selo, Vrbovec i Križevci), zatim izgradnja novog kolodvora Gradec i 2 stajališta uz rekonstrukcije i uređenje postojećih kolodvorskih zgrada u kolodvorima Dugo Selo, Vrbovec i Križevci;
-
izgradnja devijacije pruge od Dugog Sela za Novsku, odnosno za X.koridor, i to od kolodvora Dugo Selo do Ostrne u duljini 1,4 km;
-
izgradnja 5 novih mostova i rekonstrukcija postojećih 7;
-
ukidanje ukupno 17 željezničko - cestovnih prijelaza i 2 pješačka prijelaza uz izgradnju 12 križanja izvan razine (11 nadvožnjaka i 1 podvožnjak) i 6 pothodnika, izgradnja cesta koje spajaju križanja izvan razine s postojećim cestovnim prometnicama,
-
modernizaciju signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja te ugradnju osiguranja ETCS-a razine 1;
-
izgradnja cca 20 km zidova za zaštitu od buke te cca 25 km servisnih cesta.
Rekonstrukcijom postojećeg i izgradnjom drugog kolosijeka na dionici Dugo Selo – Križevci osigurat će se maksimalna brzina prometovanja vlakova do 160 km/sat, povećat će se kapacitet i propusnost prometnog koridora, a u konačnici značajno će se smanjiti vrijeme putovanja između Zagreba, Bjelovara, Koprivnice, Varaždina i Čakovca.
