„ProInvest smo pokenuli da bismo u neposrednoj komunikaciji s gospodarstvenicima i poduzetnicima u svim hrvatskim regijama, jasno i argumentirano, govorili što radimo, što smo realizirali, što planiramo i kako, te slušali i uvažili sugestije i prijedloge. Obećavali smo malo, a prije svega rad i red. Već na početku mandata pokazali smo jasnu opredjeljenost gospodarstvu kroz niz mjera, od smanjivanja neporeznih davanja do povećanja praga za ulazak u sustav PDV-a, od inzistiranja na jačoj ulozi HABOR-a i HAMA Investa do usmjeravanja snaga u ključne investivije, te u jačanje poslovne klime i otklanjanja barijera poduzetnicima za ulaganja. Radimo intenzivno na projektima za apliciranje prema EU fondovima, zahvaljujući čemu ćemo pokrenuti nove investicijske cikluse, obnoviti željezničke koridore od Rijeke do Mađarske, krak prema Srbiji, a to je ulaganje vrijedno tri milijarde eura. Ti bi projekti, da se na njima radilo na vrijeme, bili u fazi visoke pripremljenosti, ali se nije radilo i zato nama ne preostaje drugo, nego da u što kraće vrijeme ulažemo što veću energiju i pokušamo nadoknaditi propušteno proteklih godina“ - naglasio je među ostalim, premijer
Zoran Milanović u svom uvodom izlaganju na V. ProInvestu, koji se održao u Zagrebu u Kongresnoj dvorani na Zagrebačkom Velesajmu.
Prezentacije ključnih mjera Vlade RH za poticanje investicija i restrukturiranje gospodarstva prezentirali su potpredsjednik Vlade
Branko Grčić, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture
Siniša Hajdaš Dončić, ministar financija
Slavko Linić i ministar rada
Mirando Mrsić.
Glavnu ulogu u jačanju konkurentnosti društva, što jest temelj i za izlazak iz krize i za razvoj, imaju gospodarstvenici, poduzetnici, poljoprivrednici, ključna je poruka svih izlaganja ministara koji su pozvali gospodarstvenike i poduzetnike da se aktivno uključe, prihvate mjere za poticanje poduzetništva, prate i ukazuju na barijere ulaganjima s kojima se susreću, kako bi se prilagodbama zakona one otklanjale i investicijama omogućio što jednostavnija i efikasnija provedba investicijskih projekata.
Ministar pomorstva, promet i infrastrukture
Siniša Hajdaš Dončić predstavio je ključne projekte u Gradu Zagrebu, Zagrebačkoj županiji i Sisačko-moslavačkoj županiji, a koji su u realizaciji ili pripremi od strane HŽ Infrastrukture, Hrvatskih autocesta, Hrvatskih cesta, Zračne luke Zagreb, ukupno vrijedne 22 milijardi kuna. Ministar Hajdaš Dončić naglasio je niz projekata HŽ Infrastrukture koji su već u realizaciji na željezničkom Vb i X koridoru, od Rijeke do Mađarske, od Zagreba do granice sa Srbijom. Rekonstrukcija, obnova, a na dijelovima i izgradnja te elektrifikcija željezničke pruge koja će biti realizirana do 2020., a pojedine dionice već u idućoj, i svake naredne godine, ukupne su vrijednosti tri milijardi eura. Od toga, samo projekt rekonstrukcije postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka dionice Hrvatski Leskovac – Karlovac iznosi 2,7 milijardi, a remont dionice Zagreb Borongaj – Dugo Selo, koji je trenutno u provedbi i čiji se završetak očekuje do kraja godine, vrijedi 280 milijuna kuna.
„Ulaganja u željeznicu čije ćemo kapacitete, moram naglasiti desetljećima zapuštene, dignuti na vrlo kvalitetnu prugu za teretni, ali i za putnički prijevoz, čime će željeznički konkurirati autobusnom prijevozu i ponovno postati privlačan vid prometa,
bit će i vrlo značajan investicijski kotač koji će pokrenuti zamrlo građevinarstvo, ali i niz drugih gospodarskih grana koje će vezati uz sebe. Kao što imate prilike vidjeti, ulaganja koja planiramo u cestogradnji također su značajna i doprinijet će kvaliteti prometa, ali i onom što nam je je jako važno, a to je sigurnost u prometu, čemu se, moramo biti iskreni, davalo premalo pažnje.“ - naglasio je ministar Hajdaš Dončić.
Ministar Hajdaš Dončić istaknuo je i kako planirane projekte u navedenim županijama planiraju Hrvatske autoceste (HAC) i Hrvatske ceste (HC), i to u Gradu Zagrebu HAC 2,67 milijardi kuna, a HC projekte u iznosu od 200 milijuna kuna. U Zagrebačkoj županiji HC planiraju projekte u vrijednosti od 840 milijuna kuna, a HAC 3,72 milijardi kuna, dok HAC u u Sisačko-moslavačkoj županiji priprema projekt izrgradnje dionice autoceste Lekenik – čvor Sisak vrijedan 990 milijuna kuna, HC planira projekte ukupne vrijednosti 96,5 milijuna kuna.
Ministar financija
Slavko Linić iznio je financijsko stanje države i gospodarstva zatečeno 2011. godine. „Pitanje na koje mi na današnjem ProInvestu odgovaramo je: Što je to Vlada učinila za privatni sektor? Prvo valja reći što je zatekla 2011.godine, a
to su 42 milijardi kuna neizvršenih obveza po isplati plaća i doprinosa, od čega je 32 milijarde kuna neisplaćenih više od 360 dana, više od 70 tisuća radnika ugroženih neisplatama plaća, te više od 200 tisuća radnika kojima poslodavni nisu plaćali zdravstveno i mirovinsko. Odmah smo krenuli s nizom mjera u borbi s nelikvidnošću i u kratko vrijeme, zahvaljujući njima s 46 milijardi kuna pali na 37 milijardi, trend je smanjivanja. Istodobno, zatekli smo i 37 milijardi neplaćenih računa tvrtki koj nemaju niti jednog zaposlenog. Radi se o projektnim tvrtkama, zbog čijih je neuspješnih i nerealiziranih i nerealnih projekata velik novac bio imobiliziran, PDV neplaćen, ali i zbog kojih je nastao zastoj i drugih koji su krenuli pošteno u investicije, a upali u lanac neisplaćenih računa za obavljene poslove. Riješili smo 30 milijardi kuna, ostalo je za riješiti sedam milijardi. U promašenim investicijama istakli su se sektori građevinarstva, trgovine i korporativnih usluga, od čega je čak 40 posto na području Zagreba i Zagrebačke županije. Samo 32 milijardi kuna je blokirano u nekretninama koje su građene promašenim projektima.“ - iznio je samo jedan segment mjera koje je Ministarstvo financija pokretalo u borbi protiv nelikvidnosti, ali i neodgovornog poduzetništva
koje je bez tržišnih i cost benefit analiza ulazilo u projekte koje nisu uspjeli realizirati ili su danas nenaplativa nekretnina koja propada.
„Vladin je posao da pokuša vidjeti može li enormnim deficitom u potrošnji naći sredstva da smanji nelikvidnost, a istodobno uvesti mjere kojima će olakšati poduzetnicima ulaganja, ali i omogućiti im da reporogramiraju porezni dug kako ne bi propali. Smanjili smo zdravstveni doprinos što je tri milijardi kuna manje u državnom proračunu, ali više u privatnom sektoru za zamah, smanjili smo neporezna davanja što je još 400 milijuna godišnje više poduzetnicima, te onima koji investiraju smanjili smo porez na dobit, što je milijardu kuna manje u proračunu. Ukupno smo pet milijardi kuna koji su se usmjeravali u državni proračun usmjerili privatnom sektoru.“ - naglasio je ministar Linić.
za poslodavce. Primjerice da teret otpremnina više ne otpada na poslodavce, o čemu ćemo tek otvoriti rasprave.“ - naglasio je ministar Mrsić.